SAD su zatražile od saveznika NATO-a da završe svoju misiju u Iraku do septembra 2026. godine
Foto: ProfimediaVašington insistira na okončanju misije NATO-a u Iraku i smanjenju prisustva Alijanse na Kosovu i Metohiji. SAD takođe smatraju da Ukrajina, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja ne bi trebalo da budu pozvani na godišnji samit bloka, piše „Politiko“, pozivajući se na neimenovane diplomate.
Međunarodna mirovna misija na Kosovu, koju su odobrile UN 1999. godine nakon ratova na Balkanu, trenutno broji oko 4.500 vojnika.
Od povratka predsednika Donalda Trampa, Sjedinjene Države vrše pritisak na NATO da smanji mnoge pravce svojih spoljnih aktivnosti, uključujući i okončanje misije u Iraku, navodi se u članku.
"Vašington takođe treba da smanji svoje prisustvo na Kosovu", ističe „Politiko“.
Štaviše, Sjedinjene Države insistiraju da Ukrajina, zajedno sa svojim partnerima iz Pacifičke alijanse - Australijom, Novim Zelandom, Japanom i Južnom Korejom - ne bude pozvana na godišnji samit Alijanse u Ankari u julu.
Konkretno, Sjedinjene Države su zatražile od saveznika NATO-a da završe svoju misiju u Iraku do septembra 2026. godine, rekli su izvori novinarima.
Ova operacija je pokrenuta tokom Trampovog prvog mandata 2018. godine i nekoliko puta je proširena na zahtev Bagdada. Misija se fokusira na jačanje bezbednosti i sprečavanje povratka Islamske države (DAEŠ, teroristička organizacija zabranjena u Rusiji). Treba posebno napomenuti da Sjedinjene Države nameravaju da povuku iz Iraka približno 2.500 vojnika stacioniranih tamo u skladu sa sporazumom između Vašingtona i Bagdada, počev od 2024. godine.
Zvaničnik američke administracije objasnio je za „Politiko“ da je povlačenje trupa planirano kao deo „Trampove posvećenosti okončanju beskrajnih ratova“. Međutim, jedan od izvora novinara je izjavio da je zahtev SAD za povlačenje trupa NATO-a naišao na otpor unutar Alijanse.
Drugi izvor je pojasnio da „većina“ saveznika smatra da bi misiju u Iraku trebalo smanjiti, ali u dugoročnoj perspektivi. Još uvek nije doneta zvanična odluka. Kraj operacije moraju da odobre svih 32 članice Alijanse.
„Politiko“ je ovaj trend nazvao velikim resetovanjem NATO-a i vidi akcije SAD kao pokušaj da se Alijansa organizuje isključivo kao evroatlantski odbrambeni blok, bez širenja ili partnerskih programa sa drugim zemljama.
Prema izvorima lista, ovo predstavlja „povratak na fabrička podešavanja“: NATO će ograničiti „aktivnosti van područja“ koje prevazilaze osnovne odbrambene i odvraćajuće misije Alijanse.
Jedan diplomata, u razgovoru za Politiko, smatrao je da je odbijanje „prekomorskih inicijativa“ od strane NATO-a pogrešan pristup. Tvrdi da su partnerstva ključna za odvraćanje i odbranu.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







