Dronovi u službi prirode: Bespilotne letelice na Bliskom Istoku sade biljke

U prvoj fazi plan je da se zasadi 2.5 miliona sadnica uz pomoću bespilotne letelice.

Autor: Srđan Ristić
28.10.2023. 07:00
  • Podeli:
mangrovi dron reuters-653bcbd55b37e.webp Foto: Reuters

Šumski ekosistemi i ostala vegetacija svake godine uspešno uklanjaju iz vazduha i skladište oko 30 odsto emisija ugljen-dioksida. Da bi uticali na klimatske promene, ali i povećali površinu pod šumom, u Abu Dabiju sade mangrove uz pomoću drona.  

Koristeći velike dronove i milione semena, nacionalna naftna kompanija Abu Dabija ADNOC, nada se da će ubrzati svoj program pošumljavanja. Cilj im je sadnja 10 miliona sadnica mangrova do 2030. u tom gradu.  

U prvoj fazi plan je da se zasadi 2.5 miliona sadnica uz pomoću bespilotne letelice.

„Sa dronovima smo uspeli da istražimo područja koja nisu bila pristupačna. Uspeli smo da ispitamo krajeve za koje smo znali da su povoljni za sadnju. Na ovaj inovativan način smanjili smo ljudsku grešku i troškove“, objašnjava šef grupe za održivost u kompaniji ADNOC Ibrahim al Zu‘bi.

Međutim, samo 40 odsto zasađenog semena preživi i preraste u sadnice. Iako vam to možda deluje kao mali procenat, zapravo je uspešnost korišćenja dronova skoro ista kao kod konvencionalne i tradicionalne sadnje, koja sa druge strane, zahteva više vremena, truda i sredstava.

„Sa više mangrova, koje predstavljaju vegetaciju koja se razvija na muljevitim terenima zaliva, laguna i ušća reka, vidimo da oživljava ekosistem. Povećao se broj ribe u ovoj oblasti, došlo je i do nagomilavanja tla, koje veoma dobro uklanja ugljen-dioksid iz atmosfere. Priroda je sve lepša“, rekla je direktorka firme za zaštitu životne sredine koja učestvuje u pošumljavavnju Džejn Glavan.  

Broj mangrova u zalivskoj zemlji dostigao je 60 miliona na 183 kvadratna kilometra - za koje ministarstvo klime kaže da uklanja 43.000 tona ugljen-dioksida godišnje.  

Prema programu Ujedinjenih nacija za životnu sredinu, globalne šume mangrova su 2020. godine smanjene za skoro četiri odsto tokom poslednje tri decenije, ali su se stabilizovale poslednjih godina.  

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()