Naučnici razvijaju sorte pirinča otporne na klimu

Naučnici veruju da će otpornije nove vrstepirinča pomoći zemljama koje se bore sa tajfunima i poplavama.

Autor: Srđan Ristić
24.04.2023. 21:57
  • Podeli:

Iako će ove najavljene padavine sigurno dobro uticati na poljoprivredu u našem regionu, klima se generalno jeste promenila. Zbog novih vremenskih uslova, širom sveta traže načine kako da se prilagode. Naučnici sa međunarodnog instituta za istraživanje pirinča razvijaju sorte
pirinča otporne na klimu. 

Oni se nadaju da će obuzdati efekte klimatskih promena na poljoprivredu i to posebno u zemljama koje proizvode pirinač kao što su Filipini, drugi najveći uvoznik pirinča u svetu, pored Kine.

"Važne su poboljšane sorte, koje su tolerantnije na klimatske aspekte i koje su bolje u pogledu upotrebe vode ili hranljivih materija. I to je ono što možemo nazvati klimatski otpornim ili klimatski pametnim sortama", pojašnjava Šalbah Dižit, naučnik i odgajivač.

Rastuće temperature ponekad dovode dosmanjenja prinosa. Dnevna temperatura dovodi do pojačanih suša, ali i pojačanih poplava. Kada nivo morske vode poraste, priobalna područja bivaju poplavljena slanom vodom, a povećan salinitet je još jedan problem.

Vrsta otporna na sušu nosi gene koji omogućavaju usevima pirinča da prežive nedeljama duže od običnih useva i nastavljaju da rastu uz vrlo minimalnu količinu vode. Nova sorta je puštena u promet i već je farmeri sade u Indiji, Filipinima i Nepalu.

"Uzgajivači će identifikovati roditelja primaoca i roditelja donatora. Dakle,roditelj donor je onaj koji daje osobinu,  recimo otporan na sušu, tolerantan na potapanje, a roditelj primalac je onaj koji prima osobinu da bi bio još kvalitetniji. Tako, na primer, ovaj roditelj primalac je veoma prinosan, rano sazreva i dobrog je kvaliteta za ishranu. Morate da unesete te osobine, otpornosti na sušu, tolerancije na potapanje ili hladnoću", kaže Rulih Mendoza, sa Međunarodnog istraživačkog instituta za prirnač.

Naučnici veruju da će otpornije nove vrstepirinča pomoći zemljama koje se bore sa tajfunima i poplavama. 

Postavlja se pitanje da li bi i u našem regionu trebalo da se pronađu jače vrste pšenice i kukuruza na koje mnogo utiču padavine, temperatura ali i broj sunčanih sati. 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()