Psiholozi upozoravaju: Prestrogo roditeljstvo kvari detetovu ličnost na ovih osam načina

Ovo će vas naterati da odmah promenite pristup

28.01.2026. 12:38
  • Podeli:
shutterstock majka dete roditelj strog škola bes ljutnja mama ćerka-67c72eb8699c9.webp Foto: Shutterstock

Svako roditeljstvo ostavlja iza sebe određene posledice, u to nema sumnje. Ali u više navrata smo se uverili da strogo roditeljstvo nije najbolji izbor, a evo kakve posledice ostavlja iza sebe.

Važno je postavljati granice u roditeljstvu, to smo već dosad i te kako dobro naučili – kako u teoriji, tako i na sopstvenoj koži. Nikad neće naše roditeljstvo biti savršeno, nikad neće sve biti baš onako kako treba, nikad nećemo biti "bez greha", ali možemo dati sve od sebe da budemo što bolji u tome što radimo i da neprestano napredujemo i ispravljamo.

Ono što sigurno znamo je da strogo roditeljstvo nije dobar izbor iz više razloga. Evo šta kažu stručnjaci, koje posledice iza sebe ostavlja strogo roditeljstvo, a vide se tek godinama kasnije.

Osoba koja je vaspitavana strogim stilom roditeljstva kasnije:

1. Neprestano ugađa ljudima i to je iscrpljuje 

Strogo roditeljstvo podrazumeva gotovo uvek da svaku radnju treba odobriti ili ne odobriti, a čini se kao da je ljubav uslovljena ispunjavanjem očekivanja. Ne čudi činjenica da mnoga takva deca nauče da moraju ugađati ljudima, da će ih drugi prihvatiti samo ako ih usrećuju. To se protegne kasnije i na karijeru, druge odnose... Na kraju osoba prestane misliti na to što želi sama, nego samo želi da izbegne razočaranje drugih.

2. Sklona je perfekcionizmu koji parališe umesto da motiviše 

Dete koje je odraslo pod pritiskom da bude savršeno, kasnije ne odlučuje i ne bira da bude posebno, nego postaje teskobno u trci za perfekcionizmom. Psiholozi su otkrili da deca odgajana pod izuzetno visokim standardima često razvijaju 'maladaptivni perfekcionizam' – to je nezdrava vrsta perfekcionizma koja osobu tera da po pet, šest puta sve proverava, da propušta rokove jer se ništa ne čini dovoljno dobrim i da pati od nesanice razmišljajući koje je sve greške napravila tog dana.

3. Teško veruje u sopstvene procene

Strogi roditelji uglavnom donose odluke umesto dece u detinjstvu, ali svako mišljenje odbacuju, pa nije lako naučiti da veruju sebi. Takve osobe kasnije u životu neprestano sumnjaju u svoju sposobnost samostalnog suočavanja sa životnim izazovima. Svaki izbor postaje kriza. To se manifestuje u stalnom preispitivanju, traženju saveta od svih pre donošenja čak i malih odluka i mučnom osećaju da će sve pokvariti. Takve osobe su često u vezama ili karijerama koje im ne odgovaraju, jer je - neko drugi mislio da su dobre za njih.

4. Potiskuje emocije koje se gomilaju dok ne eksplodira 

Strogo vaspitavana deca često čuju rečenice poput "Prestani da plačeš ili ću ti dati razlog za plakanje" ili "Nemoj biti tako osetljiv/a" ili "Preteruješ." Strogi roditelji često emocije doživljavaju kao probleme koje treba rešiti, a ne kao iskustva koja treba osetiti. Dete tako nauči da mora sve da potisne, pa to i čini, dok ne - eksplodira. Ova deca nikad ne nauče da regulišu emocije.

5. Teži nezavisnosti koja sprečava pravu povezanost 

Strogo roditeljstvo stvara decu koja su zavisna od odobravanja, a zapravo nezavisna u praksi. Razlog leži u tome da traženje pomoći znači priznavanje slabosti - barem strogi roditelji to tako vide i podučavaju. Takva deca, na kraju, često izbegavaju vezanje za neku osobu.

6. Anksiozna je 

U detinjstvu ovo dete neprestano hoda na prstima oko drugih, jer nikad ne zna da li je nešto pogrešno napravilo. Nervni sistem tako uči uvek da bude u stanju pripravnosti. To podstiče na preterano razmišljanje o svakoj interakciji, pripremu za najgore scenarije koji se nikada ne događaju i stalni osećaj da se nešto loše sprema.

7. Sindrom varalice potkopava svaki uspeh

Bez obzira na to koliko osoba postigne, nikada nije dovoljno. Uvek je to bilo samo - srećna okolnost, dobar tajming, ništa posebno. Kada ništa nikada nije bilo dovoljno dobro dok smo odrastali, tada internalizujemo poruku da nismo dovoljno dobri. Čak i kada uspemo, ne preuzimamo zasluge.

8. Parališe je strah od neuspeha 

Kada su greške u detinjstvu dovele do ozbiljnih posledica, kada je neuspeh značio gubitak ljubavi ili suočavanje s oštrom kaznom, ne iznenađuje da se rizik čini nemogućim u odraslom dobu. Rast zahteva rizik, učenje zahteva greške, uspeh zahteva višestruke neuspehe na tom putu.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()