Lekovita voda je opasna za piće zbog svoje kiselosti, ali se koristi kao narodni lek za kožna oboljenja
Na jugu Srbije, u podnožju Radan planine, nalazi se mesto koje izgleda kao da je ispalo iz nekog drugog sveta. Đavolja varoš, skup od preko 200 zemljanih kula sa kamenim “kapama”, decenijama zbunjuje i naučnike i posetioce. Ipak, ono što ovu lokaciju čini zaista neobičnom nisu samo prizori, već voda koja teče njenim srcem. Crvena, kisela i, naizgled, opasna.
"Specifična su dva izvora Crveno vrelo i Đavolja voda. Ph vrednost Đavolje vode je svega 1,5", objasnio je vodič Zvonko Mitrović u emisiji "Balkanske misterije" (emituje se sredom u 21.30h na Una TV), naglašavajući da je reč o ekstremno kiseloj vodi koja se nikako ne preporučuje za piće.
Upravo ta voda, prema narodnom predanju, krije ključ cele misterije. U najtoplijim danima, kada temperature prelaze 40 stepeni, oko izvora nema ni ljudi ni životinja. Razlog je jednostavan – voda je puna minerala i gvožđa, a njena kiselost daleko iznad granica bezbednog.
"Ona nije za piće, ima previše kiselosti i štetnih materija. Ljudi koji su pokušali da je probaju imali su ozbiljne zdravstvene probleme", kaže novinar Aleksandar Ignjatović.

Ipak, paradoks Đavolje varoši tek tu počinje. Ista ta voda, koja može da naškodi ako se pije, koristi se kao narodni lek, ali isključivo za spoljnu upotrebu.
"Minerali poput gvožđa i stipse omogućavaju sušenje epitela i koriste se za lečenje kožnih oboljenja", dodaje Zvonko.
Za nauku, Đavolja varoš je rezultat vulkanske aktivnosti i erozije. Za narod – kazna. Legenda kaže da su se na ovom mestu okupili svatovi koji su, pod uticajem "đavolje vode", krenuli da venčaju brata i sestru.
"Đavo je bio ljubomoran na njihovu sreću i naveo ih da pogaze zakon. Bog ih je kaznio i okamenio", priča meštanka Milica Ilić.

Danas, veruje se da su upravo te kamene figure svatovi koji su zauvek ostali zarobljeni u trenutku greha.
I dok legenda nudi dramatično objašnjenje, nauka ostaje racionalna. Geograf Dušan Šljivančanin ističe da je reč o jedinstvenom prirodnom procesu.
"Takvog objekta nema u Evropi. Zanimljivo je i to da ovaj pejzaž nije konačan, menja se kroz vreme. Stubovi nestaju i ponovo se stvaraju", dodaje Ignjatović.

Đavolja varoš je bila i kandidat za jedno od svetskih čuda prirode, a i danas se nalazi na preliminarnoj listi UNESCO-a. Iako nikada nije dobila tu titulu, za mnoge koji je posete ona to već jeste.
Možda upravo zbog toga Đavolja varoš i dalje privlači turiste iz celog sveta, ali i one koji veruju da ovo mesto krije nešto više od pukog prirodnog fenomena.

Između crvene vode koja “ne sme da se pije”, legendi o okamenjenim svatovima i naučnih objašnjenja koja ne uspevaju da ublaže utisak, ostaje pitanje koje svako ponese sa sobom: Da li je Đavolja varoš samo delo prirode ili mesto gde se granica između stvarnog i neobjašnjivog briše?
Gledaoci u Srbiji UNA TV mogu gledati putem kablovskih operatera: MTS (na poziciji 126), SBB (na poziciji 28), m:sat (na poziciji 128), Supernova (na poziciji 26), Orion Telekom (na poziciji 11), BeotelNet (na poziciji 111), Yettel Hipernet TV platforma (na poziciji 28), na teritoriji Beograda - GRADSKA TELEVIZIJA na poziciji 11 set top box alotment Avala, Xplore TV (na poziciji 10), ST Cable – Sat Trak (na poziciji 47), KBC NET (na poziciji 11), NEXT (na poziciji 21) i Jotel (na poziciji 27).
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







