Sitost ne zavisi samo od količine hrane, već i od onoga što jedemo i kako jedemo
Foto: ShutterstockDa li ste primetili kako posle nekih obroka brzo ogladnite, dok vas drugi dugo drže sitima? To nije slučajno. Određene namirnice i navike u ishrani deluju kao takozvani prirodni pojačivači sitosti (satiety-booster), kaže na svom Instagram profilu prof. dr Dušan Vešović, specijalista medicine rada i farmacije i lekar integrativne medicine.
One ne samo da pomažu da jedemo manje, već i da kontrolišemo nivo šećera u krvi, sprečimo nepotrebne grickalice i održimo zdravu telesnu težinu.
"Proteini su prvi na ovaj listi namirnica i jedan od najvažnijih faktora. Kada u obrok uključimo jaja, ribu, mahunarke ili grčki jogurt, osećaj sitosti traje duže jer proteini sporije napuštaju želudac i stabilizuju energiju. Isto važi i za vlakna, jer povrće, integralne žitarice i semenke usporavaju varenje i podstiču stvaranje hormona sitosti. Ne bi trebalo zaboraviti ni zdrave masti - avokado, maslinovo ulje i orašasti plodovi daju osećaj 'punoće' i smanjuju želju za brzom hranom", savetuje profesor.
Interesantno je i da način na koji jedemo menja osećaj sitosti, dodaje dr Vešović. Kada jedemo sporo, obraćamo pažnju na ukus i teksturu, našem mozgu treba oko 20 minuta da registruje da smo siti, pa polako jedenje može da znači i do trećine manje hrane na tanjiru, prenosi Kurir.
"Hidratacija je još jedan trik. Voda pre obroka pomaže da želudac bude delimično popunjen, dok supe i variva kombinuju tečnost i vlakna pa dodatno produžavaju osećaj sitosti", sugeriše doktor.
Sa druge strane, hrana bogata šećerom i prostim ugljenim hidratima često stvara "energetski rolerkoster", odnosno kratkotrajnu sitost praćenu naglim padom energije i potrebom za još hrane.
"Ako želite da smanjite nagon za stalnim grickanjem, fokusirajte se na kvalitetan doručak bogat proteinima, dodajte vlakna u svaki obrok, jedite polako i pijte dovoljno vode. Male promene u svakodnevnim navikama mogu da znače veliku razliku u osećaju gladi i sitosti i u zdravlju celog organizma", poručuje prof. dr Dušan Vešović.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







