Bosiljak donosi blagoslov, a ove biljke nesreću: Nikako ih ne sadite blizu kuće

U narodnoj tradiciji biljke nisu bile samo ukras ili izvor hrane, već su nosile i dublju simboliku

15.03.2025. 17:04
  • Podeli:
Bosiljak, biljka cveće, pixabay-66a0bc2cc0f26.webp Foto: Pixabay

Narodna verovanja o biljkama prenose se s kolena na koleno, a neka su opstala i danas. Dok se bosiljak smatra blagoslovenim i poželjnim u domu, određene biljke, poput bagrema, nikako ne bi trebalo saditi blizu kuće.

U narodnoj tradiciji biljke nisu bile samo ukras ili izvor hrane, već su nosile dublju simboliku. Neka verovanja su s vremenom iščezla, ali mnoga su se održala i danas. Stariji će često reći da bosiljak uvek treba da bude prisutan u domu, dok se od bagrema treba kloniti.

Bosiljak - sveti cvet

Bosiljak prati svakog Srbina kroz važne trenutke u životu - od rođenja do smrti. Smatra se Božjim cvetom i prvi se sadi u bašti. Na Bogojavljenje se stavlja u vodu s izvora, kojom se ukućani umivaju, a sveštenik blagosilja vernike bosiljkom potopljenim u svetu vodu. Takođe, novorođenče i porodilja se kupaju u vodi u kojoj je stajao bosiljak.

Foto: Pixabay

Breza - drvo metli i svetih ognjeva

Od breze su Srbi pravili metle, ali je nosila i negativnu simboliku – veruje se da su Hrista šibali brezovim granama. Njena kora se koristi za izradu baklji koje se pale na Ivanjdan i Petrovdan, dok se sok breze pije kao lek.

Foto: Pixabay

Bagrem - drvo koje donosi nesreću

Bagrem se u narodu smatra drvetom bez roda i sreće. Zvali su ga „nerod“, a njegovo kalemljenje se smatralo skrnavljenjem. Verovalo se da donosi lošu energiju i ne bi ga trebalo saditi blizu kuće.

Foto: Pixabay

Bršljan - simbol ljubavi i tuge

Bršljan se vijori oko stabala sve dok ih ne isuši, zbog čega je postao simbol ljubavi do smrti. Njegove grančice devojke pletu u venčiće, a kuća se na Božić kiti bršljanom, jer tada nosi plodove i zelenilo. U narodnoj medicini koristi se za lečenje različitih tegoba.

Foto: Pixabay

Iako moderna vremena potiskuju stara verovanja, mnoga od njih i dalje žive kroz priče i običaje koje prenose starije generacije.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari (0)