Neviđena pojava: Svemirski teleskop snimio čudnu strukturu supernove

Naučnici su uočili snažan bljesak svetlosti u februaru 1987. godine i od tada pomno prate razvoj supernove SN 1987A, astronomi iznenađeni

06.09.2023. 14:47
  • Podeli:
Astronomija , satelit, teleskop shutterstock_2300455713-64f874bbed239.webp Foto: Shutterstock

Ova supernova nam je pružila uvid bez presedana u evoluciju kolapsa jezgra zvezde. SN 1987A je udaljen samo 168.000 svetlosnih godina od nas i nalazi se u Velikom Magelanovom oblaku. Posmatrali su ga kroz sve moguće talasne dužine, od radija do gama, piše Science Alert.

Sada je svemirski teleskop Džejms Veb (JVST) otkrio nikada ranije viđene strukture u rastućem oblaku koji se formirao oko unutrašnjosti zvezde koja eksplodira.

Oblik izbačenog materijala SN 1987A ima strukturu peščanog sata. U sredini je veoma tamna tačka u obliku otvora za bravu. To je skupina prašine toliko gusta da čak ni JVST ne može da prodre u nju. Naučnici veruju da je tu skrivena svetlost koja putuje kroz njega. Dokazi sugerišu da se u njemu nalazi srce eksplodirane zvezde, koje je sada postalo pulsar, vrsta neutronske zvezde.

Zvezda je okružena svetlim prstenom koji okružuje ekvator i formira strukturu peščanog sata. Svetle tačke u prstenu su vreli izlivi nastali kada se materijal iz supernove sudario sa materijalom koji je zvezda izbacila na kraju svog života.

JVST je primetio nešto unutar prstena što nikada ranije nismo videli - čudne strukture nalik polumesecu.

"Mislimo da su ovi polumeseci deo spoljašnjih slojeva gasa koji su proizašli iz eksplozije supernove", objašnjava NASA.

"Njihov sjaj može biti pokazatelj optičkog fenomena koji je rezultat posmatranja materijala koji se širi u tri dimenzije. Drugim rečima, zbog našeg ugla gledanja, čini nam se da u ova dva polumeseca ima više materijala nego što je u stvari slučaj", dodaje on.

Misterija koja traje

JVST je revolucionarni infracrveni svemirski teleskop vredan devet milijardi dolara koji je 100 puta osetljiviji od teleskopa Hubble. Prostor posmatra uglavnom u infracrvenom spektru, zbog čega može da prodre kroz "tamne" oblake gasa i prašine. Habl je prvenstveno radio na optičkim i ultraljubičastim talasnim dužinama.

Ali u slučaju SN 1987A, centar supernove je toliko gust da čak ni JVST ne bi mogao da prodre u njega. Dakle, još uvek nismo direktno posmatrali neutronsku zvezdu koja je tako fascinantno eksplodirala pre 168.000 godina.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()