Veruje se da ćete imati mnogo novca tokom cele godine ako pojedete ovu biljku na Badnji dan

Badnji dan prate mnogi običaji koji ulepšavaju pripeme čovekove duše za rođenje sina Božjeg. Poslednji je i najstroži dan velikog posta.

06.01.2026. 17:12
  • Podeli:
shutterstock_1792981087 vino praznici badnje veče božić večera praznična trpeza prijatelji slava-695d3228f107a.webp Foto: Shutterstock

Badnji dan prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku – Božiću.

Prate ga monogobrojni običaji koji ulepšavaju pripeme čovekove duše za rođenje sina Božjeg. Predstavlja poslednji i najstroži dan velikog posta.

U praskozorje, pod udarcima sekire, jedan se mladi hrast oprašta sa suncem. Seče se sa tri udarca, tako da padne ka istoku.

Badnjak je simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri doneli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist.

Njegovo loženje je glavni deo ovog praznika, ali će badnjak od zore, do sumraka, ostati prislonjen uz kuću, i tek potom biti unet, uz posipanje žitom. Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir.

Na badnje jutro kuća se čisti, ukrašava sa slamom, na sto se stavlja suvo i koštunjavo voće, slavska sveća – započinje post koji za cilj ima čišćenje duše. Potom se priprema posna večera, peče pečenica i ide u crkvu na bdenje.

Domaćice prave posnu trpezu, ali raznovrsnu, koja bi trebalo da sasdrži: pasulj, ribu, baklavu, pogaču, pitu… Veruje se da će tako i nova godina biti bogata i plodna.

Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, deca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.

U ovim običajima leži pronalaženje smisla praznika Hristovog rođenja. Nije sve u trpezi i jelu, jer se sve to može spremiti bilo koji dan. Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju.

I dok se u domovima pali sveća, kao simbol Isusove svetlosti koju je doneo svetu, ove su večeri sokaci i ulice pusti. Ne ide se u goste, niti se išta uzima od drugih. Praznuje se u porodici, a svi običaji upućuju na ljubav, praštanje i težnju da se sve zavade prekinu, prenosi Stil.

Od kada potiču običaji za Badnji dan

Mnogi običaji vezani za Badnji dan su paganski, a crkva im je kasnije dala hrišćansko obeležje.

Sledeća  tri verovanja su naši preci obavezno poštovali:

  • Mak valja jesti na Badnji dan, jer se veruje da će doneti mnogo novca onima koji ga jedu.
  • Oni koji su se tokom godine posvađali s nekim, na Badnji dan praštaju i mire se i to je pravi duh tradicije.
  • Na Badnje veče žena udari rukom muža u slabinu, a muž ženu isto, da bude cele godine kuća vesela, da bude zdrav domaćin-gazda kuće.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()