Sve o HPV virusu sa dr Milićević: Vodite računa o svom zdravlju - devojka koja nosi kondom nije laka

Odgovori na pitanja koja sve žene muče

23.02.2024. 18:03
  • Podeli:
Shutterstock, ginekolog Anita Milićević privatna arhiva-65d76e4c8dc91.webp Foto: Shutterstock/Privatna arhiva

Prema podacima Registra za rak Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" u Srbiji se svake godine u proseku registruje 1.100 novoobolelih žena od raka grlića materice, a život izgubi 447 žena. U Srbiji svakog dana tri žene obole od raka grlića materice, a svakoga dana jedna žena izgubi život, stoga ne iznenađuje podatak da se Srbija nalazi na neslavnom petom mestu u Evropi po oboljevanju i drugom mestu po stopi umiranja od ove bolesti.

Najvažnije je istaći da je to maligna bolest koja se može sprečiti, u 98 odsto slučajeva povezana je sa dugotrajnim prisustvom humanog papiloma, tj. HPV virusa.

S obzirom na to da je sve veći broj žena koji se sreću sa ovim problemom, kontaktirali smo specijalistu ginekologije i akušerstva dr med. Anitu Milićević  i probali da nađemo odgovore na pitanja koja većinu žena muči.

Često čujemo od devojaka - 'ma nije od nezaštićenog seksualnog odnosa, može i ako koristiš zajednički peškir', 'može da bude i na dasci wc šolje', pa se prvo pitanje nametnulo samo - kako se ovaj virus prenosi, da li može sa sigurnošću da se tvrdi da je uvek nezaštićenim seksualnim odnosom?

"Najčešći način prenošenja HPV infekcije jeste nezaštićeni seksualni odnos. Postoje neki drugi načini prenošenja HPV-a, međutim teško da mogu da se označe kao važni, obično ih žene koriste da bi im bilo lakše, ako neće sebi da priznaju da je ranije i bilo nekih odnosa koji nisu bili zaštićeni", ističe dr Milićević za UNU.

Žene najčešće ni ne pomišljaju da imaju ovaj virus u sebi, a da li postoje simptomi?

"Ne postoje specifični simptomi HPV infekcije, tako da žene ne treba da se oslanjaju na simptom da bi otišle na obavezni pregled koji glavu čuva. Čekanje na simptom je gubljenje vremena", kaže doktorka i dodaje:

"Infekcija HPV virusom podrazumeva i period inkubacije kao i kod svakog mikroorganizma. Potrebno je neko latentno vreme (od 3 nedelje pa do 8 i više meseci) da bi se inficirale ćelije. Infekcija onda može da se vidi bilo kolposkopskim pregledom i promenjenim izgledom grlića, bilo promenama na PAPA razmazu. Nakon toga, možemo da radimo tipizaciju, da vidimo koji od tipova virusa eventualno može da bude prisutan u tkivu. Postoje tipizacije, na 21, na 40 tipova, od mogućih 200 tipova koliko ih postoji i koliko ih je opisano. Ali nisu ni svi tipovi HPV virusa sa onkogenim potencijalom. Zato su neophodni redovni ginekološki pregledi da bi ginekolog na vreme mogao da savetuje potrebnu tipizaciju. Zaključak je da žena može da ima HPV virus, koji još ne pokazuje svoje simptome", ističe dr Anita.

Muškarci i HPV virus

"HPV virus pokazuje tropizam, odnosno on napada pločasto-slojeviti epitel bez orožavanja. On pre svega napada i najmanje, nama nevidljive pukotine i ranice na sluzokoži, tu se naseli i odatle kreće cela priča infekcije HPV-om. Kako se muška i ženska koža i sluzokoža ne razlikuju, oba pola su u podjenakom riziku za infekciju," objašnjava dr Milićević i dodaje: 

"Kao ni kod žena, ni kod muškaraca nema klasičnog simptoma da je došlo do HPV infekcije. Za muškarce su specifične lokacije pored penisa, analna i oralna regija, dok su kod žena grlić, vagina i vulva. Jedini jasno vidljivi oblik HPV infekcije je pojava kondiloma, koja je uzrokovana specifičnim tipovima 6 i 11 HPV-a."

Neizostavna tema i goruće pitanje u našoj zemlji - da li se vakcinisati?

"Pobornik sam vakcinacije i zaista mislim da je vakcina jako dobra stvar i treba je primenjivati u onom vremenskom periodu u kome je ona i preporučena - od 9. do 15. godine u dve doze, a do 26. godine u tri doze. Da bi populacija bila zaštićena potrebno je da vakcinu prime i muškarci u istom vremenskom periodu kad i devojčice", jasna je doktorka.

Šta ako neko odluči da primi vakcinu nakon preporučene dobi - da li vakcina poznaje godine?

"Teško je reći. Ne može se reći da neće zaštititi osobu koja je vakcinisana u tri doze nakon tridesete godine, ali će vakcina biti manje efikasna. Osoba može biti inficirana ranije, nekim tipovima virusa koji se ne nalaze u vakcini. Inače, devetovalentna vakcina je najbolja i štiti od devet različitih tipova HPV-a, među kojima su oni koji izazivaju rak grlića materice kao i oni koji uzrokuju pojavu kondiloma", ističe dr Milićević.

Mnoge devojke nažalost odustaju od testiranja, zbog finansijskog problema na koji nailaze. Mnoge državne zdravstvene institucije u našoj zemlji nemaju opciju HPV testiranja i tipizacije, a po privatnim ustanovama cene idu i do 10.000 dinara, pitali smo - zašto je to tako?

"U našem državnom zdravstvu skrining podrazumeva korišćenje kolposkopije i pape radi ranog otkrivanja prekanceroznih stanja, koje je jako bitno za obuzdavanje toliko agresivnog i opasnog tumora, kakav je karcinom grlića materice. Nažalost, naša država nema skrining koji u sebi sadrži i HPV tipizaciju, zato se kod nas HPV tipizacija radi samo kada ginekologu nije sasvim jasno da li je promena uzrokovana HPV infekcijom ili ne. Pre je postojala mogućnost upućivanja na Medicinski fakultet radi tipizacije, nisam sigurna da li je praksa i dalje ista", kaže dr Anita Milićević za UNU.

Lek za HPV virus

"Bilo je pokušaja da se pronađe lek protiv HPV infekcije, međutim ne postoji nijedan standardni lek koji bi to omogućio. Jačanje imuniteta, kao i za svaku virusnu infekciju, ima smisla, naravno. Međutim, s obzirom na to da se radi o infekciji koja ne može da se detektuje vađenjem krvi, mi antitela ne možemo da detektujemo. Virus HPV je specifičan po tome što obilazi naš imuni sistem. Kod promena koje su nižeg nivoa displazije, možemo da određeno vreme koristimo neke 'lekove' i time pomognemo u njegovom izbacivanju iz organizma. Ako je infekcija, a time i promena, težeg stepena, preostaju nam samo intervencije uklanjanja promene, a time i infekcije. To može biti na kolposkopiji, kada ginekolog prilikom pregleda vidi promenu na grliću, kao sliku mozaika, AW epitela, atipične vaskularizacije... Različite su slike koje ovaj virus za sobom ostavlja na tkivu", objašnjava dr Anita i dodaje:

"Ovaj virus može da se izbaci iz organizma u nekom mlađem životnom dobu. Ako je reč o dugotrajnoj infekciji, virus HPV-a za sobom ostavlja trag, tako da ginekolog na pregledu može da posumnja na njegovo prisustvo, uradi eventualnu tipizaciju i/ili da u potpunosti ukloni promenu sa površine grlića, kako taj virus za sobom ne bi ostavio problem u vidu prekanceroze ili, ne daj Bože, karcinoma", jasna je doktorka.

Pored redovnog ginekološkog pregleda i korišćenja zaštite, da li postoji još neki način - kako se zaštititi?

"Nažalost nema sigurnog i pouzdanog načina, sem redovnog korišćenja kondoma, posebno sa nama nepoznatim partnerima, koliko god to bilo teško da se sprovede u delo. Živimo u svetu koji je prepun raznih mikroorganizama, koji nas vrebaju sa svih strana, zato devojke moraju da se nauče da brinu u svom zdravlju, jer niko neće da ih zaštiti - sem one same sebe. Svim svojim pacijentkinjama ponavljam da ako nose kondom sa sobom, nisu devojke lakog morala, već devojke koje vode računa o svom zdravlju. Neophodno je da se uvek koristi kondom, a posebno u prvih šest meseci, jer je to vremenski period u kome možemo biti sigurni da će ako nešto postoji od polno prenosivih infekcija (ne samo virus HPV-a),  da pokaže svoju kliničku sliku. Nakon šest meseci, možemo da uradimo testove, na različite mikroorganizme i naravno na HPV i onda eventualno da se prestane sa upotrebom kondoma", zaključuje dr Anita Milićević za UNU.

Podsećamo, povodom Evropske nedelje borbe protiv raka grlića materice u sve osnovne škole u Srbiji dostavljen je informativni pamflet o značaju imunizacije protiv HPV koji je namenjen roditeljima i staraocima učenika sedmih razreda, a koji sadrži informacije i odgovore na ključna pitanja roditelja u vezi sa HPV imunizacijom i načinima da se ona obavi. 

Vakcina protiv HPV dostupna je u Srbiji od juna 2022. godine za sve devojčice i dečake uzrasta od 9 do 19 godina iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.
 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()