Uz male korekcije oštećenja se mogu sprečiti
Foto: PixabayIako obično o zdravlju bubrega razmišljamo tek kroz so i unos vode, ovi vitalni organi rade mnogo više nego što pretpostavljamo – filtriraju krv, izbacuju toksine i stvaraju hormone.
Istraživanja pokazuju da hronična bolest bubrega (CKD) pogađa čak jednog od sedam odraslih, a većina i ne zna da je ima. Kada su bubrezi oštećeni i ne filtriraju krv dovoljno efikasno, toksini se gomilaju, a raste i rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara.
Lekari ističu da je još zabrinjavajuće i to što neke navike koje smatramo „zdravim“ mogu dugoročno da opterete bubrege. Dobra vest je da se uz male korekcije oštećenja može sprečiti.
Popularni proteinski šejkovi i visokoproteinske dijete mogu da naprave više štete nego koristi.
"Dupla ili trostruka doza proteina ne gradi dodatni mišić, samo tera bubrege da rade prekovremeno“, objašnjava urolog dr Dejvid Šusterman. Studije povezuju višak proteina, naročito iz crvenog mesa, sa većim rizikom od razvoja CKD.
Bolja opcija: Osloniti se na biljne izvore – pasulj, sočivo, soju, orašaste plodove. Dnevni unos proteina za zdravu odraslu osobu je oko 0,8–1 g po kilogramu telesne težine (osim ako lekar ne kaže drugačije).

Dodaci ishrani nisu bezazleni. Velike doze vitamina C, kalcijuma ili kurkumina mogu da podstaknu nastanak kamena u bubregu. Vitamin D, naročito kod osoba sa CKD, može da poremeti ravnotežu minerala, dok suplementi kalijuma mogu biti opasni jer uzrokuju njegovo nakupljanje u krvi.
Bolja opcija: Pre nego što počneš sa bilo kojim suplementom, posavetuj se sa lekarom, posebno ako već imaš zdravstvene tegobe.
Čajevi koji obećavaju čišćenje organizma često sadrže diuretike i biljne mešavine koje mogu da dovedu do dehidratacije, poremećaja elektrolita i dodatnog opterećenja bubrega.
"Najbolji detoks je onaj koji već imaš – tvoji bubrezi“, kaže Šusterman.
Bolja opcija: Fokusiraj se na uravnoteženu ishranu, dovoljno vlakana i redovno unošenje tečnosti – to je podrška koju bubrezima zaista treba.
Prekomeran unos vode može da razredi elektrolite u krvi, naruši ravnotežu natrijuma i dovede do ozbiljnih simptoma, pa čak i otoka mozga u ekstremnim slučajevima. Bubrezi mogu da prerade do oko litar vode na sat – više od toga ih opterećuje.
Bolja opcija: Pij kad si žedan i proveri boju urina – svetložuta nijansa znači da si dobro hidriran.
Lekovi poput ibuprofena, naproksena i aspirina (NSAID) lako su dostupni, ali njihova redovna upotreba smanjuje protok krvi kroz bubrege i s vremenom narušava funkciju.
"Čak i male doze kroz duži period mogu da izazovu pad filtracije, naročito kod osoba sa povišenim pritiskom ili dehidratacijom", upozorava dr Tomas Pontinen.
Bolja opcija: Čuvaj analgetike za situacije kad su zaista neophodni. Za blaže bolove probaj istezanje, san, hidraciju, obloge ledom ili toplinom.

Hronična bolest bubrega može da se otkrije jednostavnim testovima krvi i urina (GFR i UACR) u ranoj fazi, kada je moguće usporiti ili sprečiti oštećenje.
Za zdravlje bubrega ključno je da:
Male promene u navikama sada mogu dugoročno da spasu tvoje bubrege, piše Best Life.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







