U vremenu u kom se od ljudi očekuje da budu stalno nasmejani i zahvalni, buđenje bez osećaja potpune sreće može stvoriti dodatni pritisak, objašnjavaju psiholozi
Foto: ShutterstockSve postaje još teže kada se otvore društvene mreže i ugledaju tuđa "savršena" lica i životi. Stručnjaci za mentalno zdravlje ističu da sreća nije trajno stanje i da nas pojedini obrasci razmišljanja mogu udaljiti od istinskog zadovoljstva.
Psihoterapeutkinja Tamika Luis (Tamika Lewis) kaže da su sram, krivica i stalna briga najveći neprijatelji sreće, jer nas drže zarobljenima u prošlosti ili budućnosti, umesto u sadašnjem trenutku, gde se zapravo nalazi radost.
Ona preporučuje razvijanje saosećanja prema sebi, praktikovanje zahvalnosti i korišćenje mantre ho’oponopono – "Žao mi je. Molim te, oprosti mi. Hvala ti. Volim te." – koja pomaže da se otpusti krivica i podseti na samoljublje, prenosi Index.hr.
Rečenice poput "Do sada sam trebalo da budem dalje u karijeri" ili "Trebalo je da budem srećnija" stvaraju pritisak i udaljavaju od sadašnjeg trenutka. Stefani Dalberg savetuje:
"Pokušajte da se vratite u ‘ovde i sada’. Pogledajte oko sebe i pronađite nešto što možete da cenite, čak i ako nije savršeno."

Mnogi ljudi ostaju u vezama ili poslovima koji ih ne ispunjavaju jer se plaše da ne pogreše, kaže psihoterapeutkinja Sadaf Sidiki.
Strah od neuspeha često dovodi do paralize u donošenju odluka, pa ona savetuje male, svesne korake ka promeni, jer je "svaka greška deo procesa, a velike promene često nastaju iz sitnih pomaka".
Kada ne poznajemo sopstvene granice i vrednosti, skloni smo da potvrdu tražimo spolja. Sidiki ističe da je snažna veza sa sobom ključ osećaja sreće.
"To ne znači ignorisanje sopstvenih mana, već njihovo prihvatanje i učenje kako da se s njima živi", kaže on.
Samopoznavanje donosi jasnije granice i veći osećaj sigurnosti.
Posmatrajući tuđe naizgled savršene živote na društvenim mrežama, lako se zaboravlja da se vidi samo njihova najbolja verzija, upozorava Dalberg.
Ona preporučuje ograničavanje vremena provedenog na internetu i započinjanje dana zahvalnošću, jer to pomaže povratku u realnost.
Psihološkinja Šavon Mur-Loban dodaje da "nije lako biti zadovoljan sopstvenim životom kada se stalno posmatraju tuđi vrhunci".

Potiskivanje bola i trauma ne donosi mir.
"Teške stvari koje nas preplavljuju ostaju u nama dok se s njima ne suočimo", objašnjava Mur-Loban.
Ona naglašava da se istinska sreća pojavljuje tek kada se sagleda ono što se krije ispod površine, dok je kod ozbiljnijih stanja, poput depresije, neophodna stručna pomoć.
U digitalnom dobu mnogi ljudi osećaju povezanost, ali ne i bliskost. "Povezani smo na mreži, ali ne i u stvarnosti", kaže Luis.
On savetuje da se zapitate s kim ste se danas zaista povezali. Ljudima su potrebni stvarni odnosi, razgovori i osećaj zajedništva – upravo to hrani sreću.
Prvi korak je namera.
"Umesto da dan započnete spiskom obaveza, zapitajte se kako želite da se danas osećate", savetuje Luis.
Ako je odgovor mir, važno je razmisliti šta ga donosi.
Psihoterapeutkinja Sidiki poručuje:
"Sreća nije konačno odredište. Ona su trenuci koje biramo usput.“ Kada se prestane sa potragom za stalnim zadovoljstvom i prihvati da su usponi i padovi sastavni deo života, lakše se pronalaze male radosti – i u njima trajna snaga.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







