Uređaj je do 2 puta precizniji od ranije dostupnih analitičkih alata
Foto: ShutterstockNaučnici iz Sankt Peterburga razvili su uređaj za brzo otkrivanje ćelijskih oštećenja koja ubrzavaju starenje i uzrokuju rak i druge bolesti.
Uređaj je 1,5 do 2 puta precizniji od ranije dostupnih analitičkih alata i postavlja temelje za razvoj brzih testova sledeće generacije, prema podacima Ruske naučne fondacije (RSF).
Pušenje, konzumiranje alkohola, zagađenje vazduha, hronične bolesti i niz drugih faktora dovode do nakupljanja reaktivnih vrsta kiseonika u ljudskom telu.
Prema Ruskoj naučnoj fondaciji, ove čestice, kada ih je previše, oštećuju proteine i DNK, uzrokujući oksidativni stres - stanje koje ubrzava starenje i povećava rizik od raka, kao i bolesti mozga, srca i krvnih sudova, prenosi RIA Novosti.
Da bi dijagnostikovali oksidativni stres, istraživački tim iz Sankt Peterburga koristio je hemiluminescenciju - emisiju svetlosti tokom hemijske reakcije. Korišćeni indikator bio je luminol, supstanca koja svetli pri kontaktu sa reaktivnim vrstama kiseonika.
Naučnici su razvili mikrofluidni čip - uređaj u kojem luminol i rastvor koji sadrži slobodne radikale prolaze kroz mikrokanale sa posebnom teksturom koja fragmentira i brzo meša tečnosti. Ovo omogućava brzo i precizno određivanje nivoa reaktivnih vrsta kiseonika u telu.
Prema rečima autora, razvijeni alat je omogućio merenje nivoa aktivnog kiseonika u eksperimentalnoj smeši sa jedan i po do dva puta većom tačnošću nego metoda koja koristi ručno mešanje reagensa.
Primene hemiluminiscentne analize nisu ograničene samo na medicinu. Naučnici izveštavaju da se metoda može koristiti, na primer, u forenzici za otkrivanje skrivenih tragova krvi.

"Naš predloženi uređaj otvara put stvaranju nove generacije analitičkih alata za razne biomedicinske primene, kao što su brzi testovi krvi i procena efikasnosti lečenja raka. U budućnosti planiramo da poboljšamo režime kontrole protoka u mikrokanalima, što će omogućiti detaljniju analizu dinamike tekućih procesa", rekao je učesnik projekta i istraživački inženjer u Međunarodnom naučnom i obrazovnom centru za fiziku nanostruktura Univerziteta ITMO Gleb Simonenko.
Studiju su sproveli naučnici sa Univerziteta ITMO, Akademskog univerziteta Alferov u Sankt Peterburgu Ruske akademije nauka i Instituta za analitičku instrumentaciju Ruske akademije nauka. Rezultati su objavljeni u časopisu "Microchemical Journal".
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







