Pileće meso bogato je proteinima i brojnim hranljivim materijama važnim za normalno funkcionisanje organizma
Foto: ShutterstockOsim što je ukusno i lako se priprema, njegova prednost je i kraće vreme termičke obrade, kao i povoljnija cena u odnosu na druge vrste mesa, zbog čega se često nalazi na jelovnicima mnogih domaćinstava, piše Centar zdravlja.
Na tržištu je danas dostupno mnogo varijanti pilećeg mesa – belo ili tamno, s oznakom slobodnog uzgoja ili iz konvencionalne proizvodnje, s tvrdnjama o uzgoju bez antibiotika i antimikotika ili bez njih – pa kupcima nije uvek lako da procene koja je opcija najbolja.
Koliko zapravo poznajemo oznake na deklaracijama i razumemo poruke proizvođača? O tim pitanjima za Centarzdravlja.hr Jelena Margetić Bošković, mag. nutr. objasnila je najčešće nedoumice vezane za piletinu i dala korisne savete kako da se odabere kvalitetan proizvod i na šta posebno obratiti pažnju.
Odgovor zavisi od stepena uhranjenosti, nutritivnih potreba i zdravstvenog stanja osobe koja jede piletinu. Belo pileće meso podrazumeva grudi koje sadrže manje masnoće u odnosu na tamne delove i bogat su izvor belančevina. Takvo meso dobar je izbor za osobe koje imaju problem s prekomernom telesnom masom, povišenim masnoćama u krvi, hroničnim pankreatitisom ili drugim zdravstvenim stanjima gde je redukcija masnoća u ishrani nužna.
S druge strane, tamno pileće meso takođe je dobar izvor proteina, ali sadrži i više masnoća i mikronutrijenata (gvožđe, cink, selen, vitamini rastvorljivi u mastima). Osobe koje pate od anemije ili imaju smanjenu telesnu masu prednost bi trebalo da daju tamnijim delovima mesa.
Preporuka je koristiti obe vrste mesa kako bi se obezbedio optimalan unos nutrijenata, pri čemu ni sa jednom vrstom ne treba biti isključiv niti preterivati. Kod tamnijih vrsta mesa treba obratiti pažnju i na kožicu, jer sadrži visok udeo zasićenih masnoća. Takođe, uvek treba imati u vidu način obrade i pripreme mesa. Na primer, pohovano belo pileće meso u jednoj porciji može da sadrži veću količinu masnoće nego tamno meso pečeno u rerni.

Ostaci lekova u mesu i mesnim proizvodima mogu imati brojne negativne efekte na zdravlje potrošača, od reakcija preosetljivosti do kancerogenog, mutagenog ili teratogenog dejstva, poremećaja normalne crevne flore i razvoja bakterijskih sojeva rezistentnih na antibiotike.
Deo antibiotika ostaje u mesu živine i može se uneti u organizam.
Upravo se prekomerna upotreba antibiotika u uzgoju mesa peradi smatra jednim od najvećih uzročnika bakterijske rezistentnosti na antibiotike. Osim antibiotika, životinjama se daju i hormoni kako bi se podstakao veći prirast, pa se i to smatra jednim od okidača učestalih hormonskih disbalansa kod ljudi (PCOS, endometrioza, ginekomastija).
Kod mesa, posebno mesa živine, treba se pridržavati tačnog datuma do kada je upotrebljivo i ne praviti izuzetke. Pokvareno pileće meso može ozbiljno da ugrozi organizam, posebno kod dece i trudnica. Piletina nosi visok rizik od trovanja jer može biti kontaminirana bakterijama kao što su kampilobakter, salmonela i druge. Većina tih bakterija uništava se termičkom obradom, ali ako je meso već pokvareno, u njemu zaostaju metaboliti tih bakterija, koji takođe mogu izazvati trovanje.
Piletina uzgojena na free-range način uzgaja se bez upotrebe veštačke hrane, bez upotrebe hormona rasta, kokcidiostatika, GMO-a i antibiotika, pa je samim tim poželjnija za konzumaciju. Meso takvih pilića nutritivno je bogatije jer životinje jedu prirodnu hranu iz svog staništa. Meso može biti nešto žilavije zbog izražene muskulature životinja koje se slobodno kreću. Koža je lepe žute boje, a kosti su prirodno bele s crvenom koštanom srži.
Pri odabiru uvek najpre treba pogledati datum proizvodnje i rok trajanja, ali i obratiti pažnju na boju mesa, prisustvo sluzi i miris. Ako je meso presvetlo, mekano, ima sluzav zeleni sloj na površini i neugodan miris, znači da je pokvareno. Prvi znak koji ukazuje na početak kvarenja najčešće je miris. Svako meso ima svoj specifičan miris, ali je on kod svežeg mesa blag.
Korisno je pogledati i zemlju proizvodnje i prednost dati mesu iz regiona u kojem živite. Takođe, meso s certificiranim oznakama "bez antibiotika“, "bez hormona“ i slično uvek je poželjnija opcija. Uz to, važno je imati na umu raznovrsnost u ishrani i davati prednost namirnicama biljnog porekla kako bi se smanjila učestalost konzumacije mesa, prenosi
centarzdravlja.hr.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







