Utiču na zdravlje mozga, kostiju, holesterol i vid
Foto: ShutterstockAko redovno jedete jaja, to može imati mnogo korisnih učinaka na zdravlje, posebno ako ih jedete u umerenim količinama.
Iako se često vodi rasprava o tome koliko jaja smemo pojesti svakodnevno, postoje jasni pokazatelji šta može da se očekuje kada jaja postanu deo nedeljnog jelovnika.
Jaja su izuzetno bogata proteinima i sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina koje su ključne za izgradnju i održavanje mišića, kostiju i kože. Jedno veliko jaje sadrži oko 6,3 grama proteina, pri čemu se veći deo nalazi u belancu.
Dnevne potrebe za proteinima razlikuju se, prema tome koliko imate godina, koliko kilograma i kakve su vaše aktivnosti, ali jaja mogu da budu značajan doprinos ukupnom unosu belančevina, posebno kada se kombinuju sa drugim izvorima poput ribe, mesa ili mahunarki.
Sa svega 72 kalorije po jajetu, ova namirnica može da pomogne u regulaciji apetita. Proteini usporavaju probavu, što doprinosi dužem osećaju sitosti.
Istraživanja pokazuju da osobe koje jedu jaja za doručak često unesu manje kalorija tokom dana. Takođe, nizak glikemijski indeks jaja sprečava nagle skokove šećera u krvi, što može da bude korisno osobama sa dijabetesom tipa dva.

Jaja sadrže vitamin D, koji je važan za zdravlje kostiju i njihovo održavanje. Dovoljan unos ovog vitamina može da smanji rizik od osteoporoze. Jedno jaje osigurava oko osam odsto dnevnih potreba za vitaminom D, a redovna konzumacija može da pomogne posebno tokom zimskih meseci kada je njegov unos često smanjen.
Iako jaja sadrže relativno visok nivo holesterola, novija istraživanja pokazuju da on iz hrane ima manji uticaj na nivo holesterola u krvi nego što se ranije smatralo.
Kod većine zdravih osoba, umerena konzumacija jaja ne dovodi do negativnih promena, a u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću može čak doprineti poboljšanju određenih parametara u krvi.
Jaja su dobar izvor vitamina A, koji je ključan za zdravlje očiju. Redovna konzumacija može da doprinese smanjenju rizika od degenerativnih bolesti oka, posebno kod starijih osoba. Ipak, preporučuje se kombinovanje s drugim namirnicama bogatim ovim vitaminom, poput spanaća, šargarepe ili batata.

Sadržaj kolina u jajima igra važnu ulogu u funkciji mozga. Ovaj nutrijent učestvuje u stvaranju hemikalija koje utiču na pamćenje, raspoloženje i rad nervnog sistema. Umeren unos jaja povezuje se sa boljim kognitivnim funkcijama, iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovi efekti u potpunosti potvrdili.
Jaja mogu da budu vredan deo uravnotežene ishrane. Ključ je u umerenosti i kombinovanju s drugim zdravim namirnicama kako bi se postigao najbolji učinak na organizam.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







