Istina o solaninu i histaminu
Foto: PixabayParadajz je jedna od najomiljenijih namirnica na svetu i neizostavan deo srpske kuhinje. Ali, šta redovna konzumacija ovog svestranog ploda zapravo čini našem telu?
Iako je danas temelj mediteranske ishrane, paradajz je u Evropu stigao tek u 16. veku iz Južne i Srednje Amerike, a Italijani su bili prvi koji su ga prihvatili kao hranu.
Paradajz se najvećim delom sastoji od vode, što ga čini niskokaloričnim. Istovremeno, on je izvrstan izvor važnih nutrijenata, uključujući vitamine A, B, C i E, kao i mineral kalijum. Posebno se ističe likopen, biljni pigment koji paradajzu daje crvenu boju.
Likopen deluje kao snažan antioksidans, a istraživanja ga povezuju sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i pojedinih vrsta karcinoma.
Svakodnevno konzumiranje paradajza ima nekoliko pozitivnih efekata:

Paradajz sadrži solanin, spoj kojim se biljka brani od štetočina. U visokim dozama, solanin je otrovan za ljude, ali nema razloga za brigu. Zreo paradajz sadrži zanemarljive količine ovog jedinjenja.
Većina solanina je koncentrisana u peteljci i zelenim delovima ploda koje ionako uklanjamo pre jela. Stoga, dok god jedete zreo plod, potpuno ste bezbedni.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







