Bilo ih je i na drugim mestima na kojima ih danas nema
Foto: ProfimediaLavovi su živeli na Balkanu i drugim delovima Evrope, tokom dobrog dela holocenske epohe pa sve do vremena oko prelaska iz stare u nove eru, čineći podvrstu koja se stručno naziva Panthera leo europaea.
Mesta na kojima su živeli su Balkan, današnja centralna Nemačka, Mađarska, Iberijsko i Apeninsko poluostrvo, južna Rusija i Ukrajina. Bilo ih je i na drugim mestima na kojima ih danas nema kao što su Turska, Gruzija, Jermenija, Azerbejdžan, obalska Saudijska Arabija, zapadna Azija i Indija.
Kako Geo kutak navodi, da ste negde oko 500. godine pre nove ere išli na "hajking" po južnoj Srbiji, društvo bi vam, skoro sigurno, pravio i "kralj životinja".
Samo malo južnije, na proplancima grčke Tesalije, ova superiorna zver zadržala se i u eri "posle Hrista", tačnije, sve do oko 400. godine nove ere.
Nakon toga, lav je iščezao sa prostora Balkana, a u Evropi se nakon toga zadržao još samo u Ukrajini, gde je u 12. veku jedan princ zabeležio susret sa stvorenjem čiji opis odgovara "kralju životinja".
Jedna hipoteza kaže da su u pitanju bili poslednji ostaci takozvanog pećinskog lava, ali pošto je on bio bez grive, a sve predstave evropskog lava su sa grivom, ovo verovatno nije tačno.
Verovatnije je da je afrički lav migrirao na tlo Evroazije, ali se ne zna da li je istrebio pomenutog pećinskog lava ili je došao tek nakon što je ovaj izumro.
Smatra se da je evropski lav bio sličan azijskom, ali da su ipak postojale nekakve razlike; recimo, balkanskom i maloazijskom je nedostajala trbušna i bočna griva. U ramenima je bio visok 1,2 metra, težak između 180 i 200 kilograma, što ga čini sličnim afričkom. Hranili su se stokom, jelenima i drugim biljojedima.
O boravku lavova na Balkanu znamo ponajviše zahvaljujući Starim Grcima.
U njihovoj su mitologiji oni sveprisutni; setimo se samo nemejskog lava koji je živeo na istoimenom lokalitetu na Peloponezu, a kojeg je ubio Herakle da bi ispunio prvi od svojih dvanaest slavnih zadataka.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







