Da li odlazak u penziju sa 65 godina odlazi u istoriju? Stručnjak još 2017. najavio promene koje danas deluju sve realnije

Sve duže živimo, ali da li ćemo i duže raditi?

21.07.2026. 19:50
  • Podeli:
penzija penzioneri shutterstock_1086254576-64e72bc8ad5ce.webp Foto: Shutterstock

Tradicionalna starosna granica za odlazak u penziju od 65 godina mogla bi u budućnosti potpuno da izgubi značaj, ocenio je tadašnji generalni direktor osiguravajuće grupe NN Lard Frize.

Frize je o budućnosti penzionisanja govorio u intervjuu za mađarski list "Világgazdaság", objavljenom 29. decembra 2017. godine. Iako je intervju star skoro devet godina, pitanja koja je tada otvorio i dalje su aktuelna zbog starenja stanovništva, produženja životnog veka i promena na tržištu rada.

Fleksibilniji poslovi menjaju granicu između rada i penzije

Frize je ocenio da će tehnologija nastaviti da menja društvene navike i način na koji funkcioniše tržište rada.

Prema njegovim rečima, ljudima će biti dostupno sve više fleksibilnih mogućnosti za rad, zbog čega bi mogli da ostanu profesionalno aktivni i nakon godina koje se tradicionalno povezuju sa odlaskom u penziju.

To, kako je objasnio, ne bi značilo da bi ljudi morali duže da rade. Oni koji žele i čije im zdravstveno stanje to omogućava mogli bi postepeno da smanjuju obim posla, rade povremeno ili nastave da budu aktivni pod prilagođenim uslovima.

U takvom modelu odlazak u penziju više ne bi predstavljao strogo određenu granicu, već postepen prelazak iz punog radnog odnosa u penzionerski život.

Stanovništvo stari brže nego što raste štednja

Jedan od najvećih problema predstavlja to što stanovništvo stari brže nego što se povećava štednja namenjena penzionerskim danima.

Frize je zbog toga upozorio da bi ljudi još u mladosti trebalo da počnu da planiraju svoje finansije za starost. Što ranije neko počne da razmišlja o penziji, to će biti bolje pripremljen za period u kojem više neće ostvarivati redovne prihode od rada.

Prema njegovoj oceni, mlade je teško zainteresovati za temu koja im deluje veoma daleko, ali bi upravo ranije uključivanje u donošenje finansijskih odluka moglo da bude presudno za njihovu sigurnost u starosti.

Duži životni vek menja penzioni sistem

Na promenu tradicionalnog modela penzionisanja utiče i produženje očekivanog životnog veka.

Zahvaljujući boljoj zdravstvenoj zaštiti, zdravijoj ishrani i promenama životnih navika, ljudi u brojnim zemljama žive duže nego ranije. To znači i da period proveden u penziji može trajati znatno duže, što stvara nove izazove za penzione sisteme, osiguravajuća društva i lične finansije građana.

Frize je zato smatrao da bi u budućnosti trebalo razvijati individualniji model, prilagođen zdravstvenom stanju, finansijskim mogućnostima i željama svakog zaposlenog.

Njegova izjava iz 2017. godine nije sadržala konkretan rok za nestanak granice od 65 godina, već je predstavljala dugoročnu procenu načina na koji bi tehnologija, fleksibilni poslovi i duži životni vek mogli da promene tradicionalno shvatanje penzionisanja, prenosi Mondo.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()