Šta kaže zakon o otpremnini
Foto: ShutterstockPravo na otpremninu ne zavisi od vrste penzije, već se odnosi na sve oblike prestanka radnog odnosa zbog penzionisanja, što uključuje starosnu, prevremenu starosnu i invalidsku penziju.
O pravima i obavezama državnih službenika i nameštenika, uključujući i isplatu otpremnine, odlučuje rukovodilac organa posebnim rešenjem.
Time se formalno potvrđuje ispunjenost uslova za prestanak radnog odnosa i ostvarivanje pripadajućih primanja.
Zakonom je definisan minimalni iznos otpremnine, koji ne može biti manji od dve prosečne zarade u Republici Srbiji.
Međutim, ovaj iznos može biti i veći ukoliko je tako predviđeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili pojedinačnim ugovorom o radu.
Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna neto zarada u Srbiji iznosi oko 118.000 dinara, što znači da zakonski minimum otpremnine dostiže približno 230.000 do 240.000 dinara, uz mogućnost većih iznosa u zavisnosti od poslodavca.
U praksi, s obzirom na prosečne zarade u prethodnoj godini, otpremnina može dostići iznos i veći od 300.000 dinara, ali konačan iznos zavisi od konkretnog poslodavca i internih akata.
Otpremnina se najčešće isplaćuje na dan prestanka radnog odnosa, odnosno na dan odlaska u penziju. Ukoliko to nije moguće, rok za isplatu definiše se opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu, ali isplata mora biti izvršena u razumnom roku.

Pravo na otpremninu ne zavisi od vrste penzije, već se odnosi na sve oblike prestanka radnog odnosa zbog penzionisanja. To uključuje starosnu penziju, prevremenu starosnu penziju, kao i invalidsku penziju.
Iako zakon propisuje minimum, praksa pokazuje da se iznos i uslovi isplate mogu razlikovati u zavisnosti od institucije.
Zato je preporučljivo da zaposleni, pre odlaska u penziju, provere odredbe važećih internih akata kako bi imali tačan uvid u visinu i rok isplate otpremnine.
Na taj način mogu na vreme planirati svoje finansije i izbeći eventualne nedoumice u vezi sa ostvarivanjem ovog prava, piše Blic.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







