Severna Makedonija i Albanija već dobile određena sredstva iz ovog plana
Srbija će u narednom periodu dobiti prve uplate sredstava u iznosu od 111,8 miliona evra od EU u okviru finansiranja Plana rasta za Zapadni Balkan. Plan rasta je paket vredan šest milijardi evra, a Srbija bi na raspolaganju trebalo da ima ukupno 1,58 milijardi evra.
Plan rasta odnosi se na period do 2027. godine i obezbediće dve milijarde evra bespovratnih sredstava i četiri milijarde povoljnih kredita.
Kako navodi Tanjug, pozivajući se na diplomatske izvore, Srbija je ispunila i poslednji formalni uslov da joj taj novac bude odobren, dok su Severna Makedonija i Albanija već dobile određena sredstva iz EU za Plan rasta Zapadnog Balkana.
„Treba da tragamo za rešenjima koja su prihvatljiva, iako možemo govoriti da te evropske članice, u sklopu NATO agresije napravile štetu koja se meri u milijardama, a danas imamo stotine miliona koje nam se daju zauzvrat. U svakom slučaju ako govorimo o tom novcu, treba da ga iskoristimo za na jedan pametan, transparentan i ozbiljan način, zato što je reč o sredstvima koja ćemo vraćati“, kaže za UNU stručnjak za menadžment javnog sektora prof. dr Mihajlo Rabrenović.
Srbija je usvojila Reformsku agendu, koja definiše niz reformskih koraka koji treba da budu implementirani do kraja 2027. godine.
„Za Srbiju znači još jedna u nizu inicijativa, imamo ovde i Berlinski proces i čitav niz inicijativa, da se nađu bolji odnosi sa susedima, jer evo u nedostatku tih konačnih priključenja EU. Dobro je da sa njima nađemo jedan zajednički jezik, ne samo na planu ekonomije, već i na planu sarađivanja javnih uprava, a to može da podstakne naučnu i kulturnu saradnju“, pojašnjava Rabrenović.
Plan rasta za Zapadni Balkan, koji je Evropska komisija predstavila u novembru 2023. godine, ima za cilj da ubrza ekonomski rast i približi zemlje regiona članstvu u Evropskoj uniji.
„Radi se na tome da Makedonija, Albanija i Srbija stave u praksu sve ono što je dogovoreno, brži protok roba, kapitala, usluga. Znamo koliko svima znače da se ubrzaju te administrativne procedure, znamo kako izgledaju te granice gde kamioni čekaju. Znamo i koliko nam znači da na primer majstori dođu iz Makedonije, imajući u vidu da mi imamo deficit“, ističe Rabrenović.
Evropska komisija je u oktobru prošle godine odobrila reformske agende pet partnera sa Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, čime je otvoren put za isplate, koje bi trebalo uskoro i da se realizuju.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.