Sredstvima EU finansirano više od 1.600 projekata širom Srbije

Projekti su doprineli da građani u mnogim mestima dobiju bolju komunalnu i saobraćajnu infrastrukturu, da mala i srednja preduzeća unaprede svoja poslovanja i obezbede više radnih mesta, i da se unapredi turizam, rekla je Tanja Miščević

14.12.2022. 17:20
  • Podeli:
Tanja Miščević_Foto Tanjug Zoran Žestić-6399f64ec7a3e.webp Foto: Tanjug / Zoran Žestić

Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević predstavila je rezultate programa teritorijalne saradnje Srbije sa zemljama Evropske unije i regiona (Interreg) i istakla da je u periodu od 2004. do 2020. godine EU za te programe izdvojila oko 400 miliona evra.

Kako je navela finansirano je više od 1.600 projekata na teritoriji Srbije u kojima je učestvovalo preko 1000 partnera, a programima i rezultatima je obuhvaćeno oko 100.000 ljudi.

Na današnjoj Osmoj nacionalnoj konferenciji osim predstavljanja dosadašnjih rezultata, predstavljen je i program URBAKT, kao jedan od deset budućih prekograničnih programa u kojima Srbija učestvuje od prošle godine, a koji će trajati do 2027. godine.

Miščević je istakla da prekogranični programi omogućavaju bolju pripremljenost za ono što, kaže, sledi, a to je pristupanje EU.

"Važno je razumeti kako sarađujemo sa EU, kako unapređujemo našu bilateralnu saradnju, ali i snalaženje u pripremama za ono što dolazi i sa procesom pristupanja EU, ali i nakon stupanja u zajednicu. Važno je da uočimo i prepoznamo i potencijale iz sprovedenih programa, kako bi ih uvrstili u nove projekte", rekla je ministarka.

Svi ovi projekti su, dodala je Miščevićeva, doprineli da u mnogim gradovima, sredinama i mestima građani dobiju bolju komunalnu, saobraćajnu infrastrukturu, da mala i srednja preduzeća unaprede svoja poslovanja i obezbede više radnih mesta, kao i da se unapredi turizam.

"Obnovom objekata kulturne baštine, izgradnjom biciklističkih staza, obnovom muzeja, galerija, domovima kulture, kao i rad u školama, institucijama i bolnicama kroz veliki broj projekata koji su doprineli unapređenju rada u zaštiti životne sredine, to je sve od velike važnosti za lokalne regionalne zajednice država koje su u procesu pristupanja EU", rekla je ministarka.

Realizacija ovih projekata u saradnji sa susednim državama, ističe Miščević, pomogla je da se reše zajednički problemi.

"Infrastrukturni projekti i obnova ustanova kulture doprinela je razvoju turizma u malim i srednjim lokalnim samoupravama, a samim tim i unapređenje zapošljavanja", rekla je Miščević.

Zaključila je da će nastavak ovih programa i nova finansijska perspektiva doprineti razvoju i realizaciji novih ideja.

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije Mihailo Vesović otvorio je ovu konferenciju i naglasio da su srpske kompanije i srpska priveda već duboko integrisani u ekonomiju EU i da se sve ono što se dešava u EU direktno preslikava na dešavanja u srpskoj ekonomiji.

"Prekogranični programi saradnje su, iako na nekom nacionalnom nivou možda manje vidljivi, izuzetno korisni za lokalne samouprave, kao i za regionalne privredne komore koje su u poslednjih 10 godina učestvovale u velikom broju ovih projekata i programa i na taj način mnogo učinili da saradnja ima svoj ekonomski efekat", rekao je Vesović.

Rukovodilac Zajedničkog sekretarijata programa URBAKT Teofil Gerka predstavio je ovaj program, i naglasio da čak 72 odsto stanovnika Evrope živi u urbanim sredinama.

"Cilj ovog programa je da podstakne održivi integrisani urbani razvoj u gradovima širom Evrope. Svi veliki gradovi imaju iste ili slične trendove i izazove kada su u pitanju održivi razvoj, socijalna politika i klimatske promene", rekao je Gerka.

On je posebno izdvojio projekat Agri - Urban.

"Reč je o proizvodnji hrane u malim i srednjim gradovima u Evropi. Mi smo podržali ovu strategiju, i ona može doprineti održivosti, i povećanju ekonomske moći jednog grada", rekao je Gerka.

Odobreni budžet za URBAKT, za sve zemlje u programu (Albanija, BiH, Crna Gora, Severna Makedonija i Srbija) je oko 108 miliona evra i jedna od prvih aktivnosti početkom naredne godine biće u okviru projekta dekarbonizacije gradova.

Srbija će ovu prekograničnu saradnju, finansirane Instrumentom za pretpristupnu pomoć (IPA 3) u periodu od prošle do 2027. godine realizovati sa Mađarskom, Rumunijom, Bugarskom, Hrvatskom, BiH, Crnom Gorom, Severnom Makedonijom, i kroz IPA Jadransko - Jonski program, Program za Dunavski region i već pomenuti, URBAKT program.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()