Šta se dešava kad nema testamenta?
Foto: ShutterstockNasleđivanje, podela imovine, prava supružnika, ugovori o doživotnom izdržavanju i testamenti kod mnogih građana izazivaju nedoumice. O ovim temama govorila je advokatica Ana Selak.
Advokatica je prvo objasnila šta se događa u situacijama kada neko premine, a iza sebe nije ostavio testament.
"Zakon apsolutno ima nasledne redove koje poznaju građani Srbije. Postoji prvi nasledni red i drugi. Ono što jeste prvi nasledni red i to je onako najčešće zajedno sa drugim, to je da ostavioca nasleđuju deca i bračni drug. I to se primenjuje kada nema testamenta, zakonsko nasleđenje", kazala je.
Objasnila je da u slučaju da su svi naslednici saglasni, kome će šta da pripadne nakon otvaranja zaveštanja u slučaju testamenta ili na ostavinskoj raspravi kada je zakonsko nasleđivanje u pitanju, onda nema nedoumica.
"Problem nastaje kada se neko ne slaže i šta treba da se radi u tom slučaju. Svaki predmet je predmet za sebe. Nisu svi porodični, odnosno imovinski odnosi jednaki pa tako ne može i nasleđivanje ići jednako iz razloga što poznajemo pravila ali ne znamo izuzetke. Izuzetke ipak zna pravna struka i to je ono što se primenjuje kada nastane problem", istakla je ona za Euronews.
Napomenula je da ne može ostavilac da raspolaže svom svojom imovinom, a da svom prvom naslednom redu, deci ne ostavi ništa.
"To je nemoguće. Zakon to ne dozvoljava. To može da se dogodi u praksi, ali tada dolazi do povrede nužnog dela i ona lica koja spadaju u krug nužnih naslednika, a to su deca, imaju pravo da osporavaju pravne poslove kojima je povređen njihov nasledni deo", rekla je.
Dodala je da to predstavlja izuzetke. Istakla je da je izuzetak i nedostojnost za nasleđivanje.
"Ne može svako da bude dostojan da nasledi. Nije prirodno da neko ko se ogrešio o ostavioca, kao što je nasilje u porodici, sutra pretenduje da bude njegov naslednik. To nije prirodno i to zakon takođe ne dozvoljava, ali na nedostojnost ipak neko treba da se pozove, uprkos tome što sudovi paze po službenoj dužnosti, ali sud ne može da ima sva saznanja o porodičnim okolnostima", navela je.
Istakla je da naš zakon o nasleđivanju ima toliko instrumenata i instituta koji mogu da poboljšaju porodičnu situaciju dok su svi živi kako bi se postigli određeni dogovori koji sutra neće dovesti do sporova.
"Problem nastaje zbog našeg mentaliteta jer neko neće da sačini zaveštanje (testament) iz sujevernih razloga. Takođe neko neće da sačini određeni ugovor da nekog drugog ne bi uvredio", rekla je advokatica.
Objasnila je i razliku između testamenta i ugovora o raspolaganju imovinom za života.
"Ugovor podrazumeva da ja kao ostavilac posedujem neku imovinu, imam određene naslednike, sve ih okupim za sto i da mi kažemo ćerki ovo, sinu ovo, supruzi ovo i da se svi saglase sa time, da kažu u redu, može. Da takav ugovor overe i on proizvodi pravno dejstvo", kazala je.
Testament je, prema njenim rečima, jednostran pravni posao i neko može da ga sačini, a da naslednici za to ne znaju. U sačinjavanju ugovora o raspolaganju imovinom za života svi učestvuju.
"Testamentom možete da povredite nužni deo. U tom slučaju se ide u parnicu. Nužni naslednici uvek imaju pravo na nužni deo. On je slab pravni posao. Jačina pravnog posla je u tome koliko njega možemo da oborimo. Ugovor o doživotnom izdržavanju je takođe jak pravni", navela je.
Napomenula je da testament i ugovor o doživotnom izdržavanju ne mogu da se porede, jer je testament lična izjava volje.
"Osnovni motiv zašto većina lica sklapa ugovor o doživotnom izdržavanju jeste što njime ne može da se povredi nužni deo. Ugovorom o doživotnom, vi možete da raspolažete svojom imovinom i da detetu ništa ne ostavite. I on opet nema prava. Nema prava kada se ugovor o doživotnom sprovede", kazala je.
Dodala je da postoje brojni fiktivni ugovori o doživotnom izdržavanju, odnosno ugovor se sklopi ali se ne sprovodi. U tom slučaju ugovor može da se obori.
"Tada se ide na parnicu i dokazuje se da lice nije davalo izdržavanje", istakla je.
Objasnila je da notari za sklapanje ugovora o doživotnom izdržavanju traže lekarski nalaz svakome koji je stariji od 40 godina, kako ne bi dolazilo do zloupotrebe. To se odnosi na lica koja primaju izdržavanje.
Advokatica Ana Selak je takođe govorila kako se deli imovina nakon razvoda. Napomenula je da se zarada smatra bračnom tekovinom.
"Sve što ste stekli radom, tokom trajanja zajednice života jeste bračna tekovina, pa i plata. Deli se imovina koja se stekla dok je trajala zajednica života", objasnila je za Euronews Srbija advokatica Ana Selak.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







