U Srbiji na jednog penzionera dolazi 1,7 zaposlenih
Foto: ShutterstockOd 2021. godine odnos broja zaposlenih prema broju penzionera je nepromenjen, na jednog penzionera dolazi 1,7 zaposlenih. Očekuje se, međutim, pogoršanje odnosa osiguranika i korisnika penzija u dugom roku i to tako da će se smanjiti broj osiguranika koji uplaćuju doprinose u penzijski sistem, sa više od 2,8 miliona u 2025. godini na oko 2,2 miliona do 2070. godine.
Takođe se očekuje i smanjenje broja korisnika, ali u relativno manjem obimu, sa 1,65 miliona na nešto više od 1,5 miliona 2070. godine. Ukupno posmatrano, očekuje se pogoršanje stope zavisnosti penzijskog sistema (odnos broja penzionera i broja osiguranika), sa 58,1 odsto na skoro 69 procenata u dugom roku 2070. godine, pokazuje studija Fiskalnog saveta.
Dugoročna projekcija penzijskog sistema Srbije od 2025 do 2070. godine za koju je angažovan dr Goran Penev, saradnik Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, potvrđuje da se u srednjem roku, u sledećih 15 do 20 godina, ne očekuje osetnije pogoršanje stope zavisnosti penzijskog sistema – pre svega usled očekivanog nastavka pozitivnih trendova na tržištu rada iz prethodne decenije, oličenih u daljem povećanju stope participacije i stope zaposlenosti radne grupe za starenje podrazumeva izradu dugoročnih projekcije do 2070. godine.
"Očekuje se povećanje učešća starosnih penzionera u ukupnom broju penzionera. U prvom tromesečju ove godine prema podacima PIO fonda u ukupnom broju penzionera oni učestvuju sa 66,7 odsto. Restriktivniji uslovi za sticanje invalidskih penzija čije je učešće u istom periodu 13,8 odsto, koji su uvedeni na početku procesa tranzicije, između ostalog i kao odgovor na prethodno (pre)široko primenjivane odredbe za sticanje invalidskih penzija, naročito tokom devedesetih godina – rezultirali su vidnim smanjenjem broja invalidskih penzionera u prethodne dve decenije. Očekuje se da se ovaj trend nastavi i u narednom periodu, što bi značilo smanjenje ukupnog broja invalidskih penzionera sa nepunih 230.000 u 2025. godini na nešto više od 150.000 2070. godine", pokazuje ovo istraživanje.
Takođe, trend povećanog učešća žena na tržištu rada očekuje se da dovede do toga da sve veći broj žena u budućnosti ostvaruje pravo na sopstvenu starosnu penziju, što će dovesti do pada broja korisnika porodičnih penzija kojih je u prvom tromosečju ove godine 19,5 odsto.

Proširena švajcarska formula uspešno stabilizuje ukupne rashode za penzije na nivou od oko 10 odsto BDP tokom čitavog projekcionog perioda. Kao što je ranije pomenuto, zakonske izmene iz 2022. godine su tradicionalnu švajcarsku formulu, koja podrazumeva usklađivanje penzija 50 odsto sa rastom cena i isto toliko sa rastom nominalnih zarada, proširile elementima automatskog makroekonomskog stabilizatora.
Konkretno, u slučajevima kada se rashodi za penzije spuste ispod 10 odsto BDP omogućeno je usklađivanje penzija 100 procenata sa rastom nominalnih zarada, dok se u slučajevima kada rashodi premaše 10,5 odsto BDP zahteva usklađivanje isključivo sa rastom cena. Na ovaj način postignuta je stabilizacija penzijskih rashoda na nivou od oko 10 odsto BDP tokom čitavog projekcionog perioda, uprkos projektovanom trendu demografskog starenja.
Takođe, ako posmatramo ukupne rashode PIO fonda, koji pored rashoda za penzije uključuju i doprinose za zdravstvo obračunate na penzije, kao i druga prava iz oblasti PIO osiguranja (tuđa nega i zaštita, telesna oštećenja, pogrebni troškovi) vidimo da će ukupni troškovi PIO fonda u iznositi oko 11,7 odsto BDP u najvećem delu projekcionog perioda.
Rashodi za različite vrste penzija će pratiti dinamiku broja korisnika prema vrsti penzije. Tako se projektuje povećanje rashoda za starosne penzije sa sedam odsto BDP na 8,1 procent 2070. godine, dok će doći do relativnog smanjenje rashoda za invalidske (sa 1,2 na 0,8 odsto BDP) i porodične (sa 1,5 na 0,9 odsto) penzije u periodu do 2070. godine.
Očekuje se da prihodi od doprinosa pokrivaju više od 90 odsto rashoda za penzije tokom projekcionog perioda. Prihodi od penzijskih doprinosa pokrivali su 91 odsto ukupnih penzijskih rashoda u 2025. godini. Očekuje se da se visok stepen pokrivenosti zadrži i u budućnosti i da se dodatno poveća u srednjem roku. Inače su transferi iz budžeta za 14 godina smanjeni sa 48,2 na 20,1 odsto u prošloj godini, prenosi Politika.
Istovremeno je učešće svih penzija u prosečenoj zaradi na kraju prošle godine bilo 46,8 odsto. Kod zaposlenih je ono naviše i iznosi 49,4, samostalaca 48,2 i poljoprivrednika 20,3 procenata.
Iz Fiskalnog saveta poručuju da se projektuje ograničeno smanjenje učešća prosečne penzije u prosečnoj zaradi. Demografsko starenje, oličeno u povećanju stope zavisnosti starih i povećanju stope penzijske zavisnosti dovodi do smanjenja učešća prosečne penzije u prosečnoj neto zaradi. U suprotnom ili bi došlo do narušavanja finansijske stabilnosti penzijskog sistema (neodrživ rast rashoda za penzije), ili bi bila neophodna dodatna povećanja starosne granice za penzionisanje (što je jedan od alternativnih scenarija).
Iako dolazi do smanjena učešća penzija u zaradi, obim ovog efekta je relativno ograničen, naročito u srednjem roku od narednih dvadesetak godina, usled pozitivnih trendova na tržištu rada i očekivanog povećanja stope zaposlenosti. U dugom roku, može se očekivati da odnos prosečne penzije padne na ispod 40 odsto prosečne neto zarade, ali je i ovde obim pada ograničen jer se očekuje da ovaj odnos iznosi bezmalo 39 procenata u 2070. godine, pokazuje dugoročna projekcija penzijskog sistema Srbije od 2025 do 2070.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







