Imate ugovor, ali ipak radite na crno? Evo kada papir ne znači da ste uredno prijavljeni

Šta se smatra radom na crno? Najjednostavniji primer je situacija u kojoj zaposleni svakodnevno dolazi na posao, obavlja zadatke za poslodavca i prima platu, ali nema zaključen odgovarajući ugovor i nije prijavljen na obavezno socijalno osiguranje.

Međutim, neprijavljeni rad može imati različite oblike. Problem može postojati i kada je radnik formalno angažovan na jedan način, dok stvarni odnos između njega i poslodavca ima karakteristike drugačijeg oblika rada.

APR podseća na novu obavezu od 1. oktobra: Ko mora da proveri podatke o stvarnom vlasniku?

Novi udar na kućni budžet: Majstori u Srbiji ponovo dižu cene - evo šta nas čeka

Zato samo postojanje nekog ugovora ne znači automatski da su sve obaveze poslodavca ispunjene. Kada poslodavac legalno angažuje zaposlenog, uz isplatu zarade nastaju i odgovarajuće poreske obaveze. Na zaradu se obračunavaju porez i doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, u skladu sa važećim propisima.

Doprinosi omogućavaju ostvarivanje prava iz sistema penzijskog i invalidskog, zdravstvenog i drugih oblika obaveznog socijalnog osiguranja. Kod rada na crno ove obaveze nisu pravilno obračunate i plaćene.

Zbog toga neprijavljeni rad istovremeno predstavlja problem i za zaposlenog i za državu.

Radnik koji nije pravilno prijavljen može imati poteškoće u ostvarivanju prava koja proizlaze iz rada i socijalnog osiguranja. Kod uredno prijavljenog zaposlenja postoje evidencije o radnom odnosu, osnovu osiguranja i uplaćenim doprinosima. Neprijavljeni rad upravo tu sigurnost dovodi u pitanje.

Istovremeno, radnik može biti u težoj poziciji kada treba da dokaže trajanje rada, dogovorenu zaradu ili druga prava koja su postojala u faktičkom odnosu sa poslodavcem, prenosi Telegraf.rs.

Banka ne pita za razvod: Ko je dužan da otplaćuje stambeni kredit nakon raskida braka?

Rad od kuće gubi primat u Srbiji: Sve više IT firmi vraća zaposlene u kancelarije