Sve manje domaće ribe na tržištu: Uvoz raste, ribnjaci se zatvaraju, proizvođači traže hitnu pomoć države

Domaća proizvodnja ribe u Srbiji već drugu godinu beleži pad, a proizvođači upozoravaju da su virusne bolesti, klimatske promene i izostanak državnih subvencija doveli sektor u ozbiljne probleme. Stručnjaci ističu da Srbija ima veliki potencijal za razvoj akvakulture, ali da bez sistemske podrške teško može da smanji zavisnost od uvoza.

Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, u Srbiji je prošle godine poslovala 121 kompanija iz oblasti slatkovodne akvakulture, ali su ukupni prihodi pali na 9,32 milijarde dinara, dok je dobit sektora gotovo prepolovljena u odnosu na dve godine ranije. Istovremeno, smanjen je i broj zaposlenih.

Kraj rascepkanih njiva: Država menja pravila za poljoprivredno zemljište, evo šta donosi novi zakon

Država povećala budžet za poljoprivredu: Stiže još 4,5 milijardi dinara

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Zoran Marković kaže da domaći proizvođači već godinama vode borbu sa virusnim bolestima koje mogu da izazovu masovno uginuće ribe.

"Naime, na šaranskim ribnjacima prisutna su dva virusa (KHV – koi herpes virus šarana i CEV – spavajuća bolest) koja kod pojedinih uzrasnih kategorija riba mogu da izazovu i stopostotno uginuće... Nažalost, takav odnos nikada nije postojao prema proizvođačima ribe. Svu pretrpljenu štetu snosili su isključivo sami proizvođači, zbog čega je više ribnjaka u poslednjih nekoliko godina prestalo sa radom."

Kao drugi veliki problem navodi klimatske promene, zbog kojih opada nivo vode u rekama, izvorima i kanalima koji snabdevaju ribnjake, dok više temperature dodatno otežavaju uzgoj.

Treći problem, prema njegovim rečima, jeste ukidanje subvencija.

Otvoren put za srpske proizvode na američko tržište: Mijušković objasnio ko će imati najveću korist

"Poslednje subvencije za proizvođače ribe bile su pre četiri godine i iznosile su svega deset dinara po kilogramu... Od tada više ne postoje ni tako male subvencije."

Iako je situacija teška, Marković smatra da Srbija ima veliki prostor za povećanje proizvodnje.

"Iako je Srbija među evropskim zemljama sa najmanjom potrošnjom ribe - trošimo svega pet kilograma po stanovniku godišnje, samo oko 20 odsto sopstvenih potreba podmirujemo iz domaće proizvodnje... za uvoz ribe svake godine izdvaja se više od 100 miliona dolara."

On ističe da bi posebno Banat mogao da postane centar razvoja šaranskih ribnjaka, jer raspolaže velikim površinama koje nisu pogodne za druge poljoprivredne kulture.

Probleme potvrđuju i proizvođači. Nikola Ilijašević iz firme Perućac IN kaže da je najveće ograničenje za uzgoj pastrmke sve manja količina kvalitetne vode.

U ovom mestu u Srbiji potvrđeno prvo žarište boginja ovaca i koza: Ministarstvo saopštilo hitne mere

"Najveći problem sa kojim se danas suočavaju proizvođači pastrmke jeste hidrološka situacija. Iz godine u godinu imamo sve manje kvalitetne, hladne i bistre vode, a upravo je ona osnovni preduslov za uzgoj pastrmke."

Dodaje da zbog toga Srbija sve više zavisi od uvoza pastrmke, pre svega iz Bosne i Hercegovine, dok se šaran u velikim količinama uvozi iz Mađarske, Hrvatske, Češke i Poljske.

Sagovornici smatraju da bi prvi koraci trebalo da budu vraćanje subvencija, nadoknada štete nastale zbog zaraznih bolesti, ukidanje pojedinih nameta i pojednostavljivanje procedura za izgradnju novih ribnjaka.

Marković ocenjuje da bi subvencije trebalo povećati sa nekadašnjih 10 na najmanje 40 dinara po kilogramu, kako bi proizvođači ponovo mogli da ulažu u proizvodnju i modernizaciju ribnjaka, piše Biznis.rs.

Za 10 godina u Srbiji nestalo 94.000 hektara pašnjaka: Preoravaju ih, otimaju i uzurpiraju, a stočari gube milione i stoku

Pojačane kontrole na granici zbog opasnog virusa iz Rumunije: Glamočić otkrio najnovije podatke o afričkoj kugi i boginjama