Šengen uveo strogu digitalnu kontrolu
Foto: Stephen Lock / i-Images / Eyevine / ProfimediaGotovo 7.000 državljana zemalja van EU nije moglo da uđe u Uniju od uvođenja digitalnog graničnog sistema EES sistem, jer su prethodno prekoračili dozvoljeni boravak u Šengen zoni. Podaci pokazuju da se taj broj konstantno povećava.
U poslednja dva meseca posmatranja zabeležen je rast od čak 50 odsto (oko 3.000 prekoračenja), u poređenju sa prva četiri meseca rada sistema, kada je evidentirano oko 4.000 takvih slučajeva.
"Prekoračenje boravka" odnosi se na državljane zemalja van EU, Evropskog ekonomskog prostora i Švajcarske, koji imaju stalno prebivalište van Unije, a u Šengen zoni provedu više od 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana.
U praksi, to znači da čak i jedan dodatni dan boravka nakon iskorišćenog limita može biti razlog za zabranu ulaska. Ovih gotovo 7.000 slučajeva deo je ukupno oko 30.000 putnika kojima je odbijen ulazak u Šengen zonu od pokretanja EES sistema 12. oktobra 2025. godine.
Ostali razlozi odbijanja uključivali su neregularan imigracioni status, probleme sa dokumentacijom, kao i bezbednosne razloge - kojih je bilo oko 800. Podaci su objavljeni u Izveštaju o stanju Šengena za 2026. godinu, koji je Evropska komisija predstavila 18. maja. Izveštaj obuhvata period do 20. aprila i pokazuje značajan rast u odnosu na prethodne podatke iz februara, kada je zabeleženo 16.000 odbijanja i oko 4.000 prekoračenja.
Pre uvođenja EES-a nije bilo uporedivih digitalnih podataka, jer se kontrola zasnivala na pečatima u pasošu. Upravo je jedan od glavnih ciljeva sistema preciznije praćenje ulazaka i izlazaka putnika. Od početka primene sistema, zemlje Šengena registrovale su više od 60 miliona ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja. Tokom 2025. godine, više od 1.000 državljana Velike Britanije odbijeno je na ulasku u EU, od čega se oko 200 slučajeva dogodilo u Francuskoj.
Pravilo 90/180 dana važi i za putnike kojima je potrebna kratkoročna Šengen viza, ali i za državljane zemalja koje imaju bezvizni režim sa EU, poput Amerikanaca, Australijanaca ili Kanađana. Najjednostavnije se primenjuje tako što se računa unazad od današnjeg datuma - u svakom trenutku boravak u Šengen zoni ne sme preći 90 dana u poslednjih 180 dana. Iako postoje zvanični kalkulatori za praćenje boravka, stručnjaci upozoravaju da oni još nisu uvek potpuno precizni, pa se preporučuje dodatna provera kroz ranije korišćene Šengen alate.
Izveštaj pokazuje da je sa uvođenjem EES sistema broj biometrijskih provera na granicama značajno porastao - sa oko 17.000 na čak 87.000 dnevno. EU ocenjuje da sistem generalno funkcioniše efikasno i doprinosi većoj bezbednosti, ali ukazuje i na niz izazova: tehničke poteškoće, gužve na granicama, neujednačenu primenu biometrijskih podataka i nedostatak obučenog osoblja.
Dodatni problem predstavlja i razmena podataka kroz Šengenski informacioni sistem (SIS), koja još nije u potpunosti usklađena među svim članicama. Iako je cilj EES-a bolja kontrola granica i veća bezbednost, prvi rezultati pokazuju da će putnici morati znatno pažljivije da planiraju boravak u Evropi - jer i najmanje prekoračenje može značiti zabranu ulaska.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







