Među najčešće zločine protiv divljih i retkih vrsta u Srbiji spadaju nezakonito držanje ili sakupljanje, učestala i nezakonita trgovina i krijumčarenje
Sprečavanje krijumčarenja zaštićenih životinjskih vrsta postalo je gotovo svakodnevna misija srpskih carinika. Vest koja poslednjih dana kružila internetom odnosi se na slučaj sa graničnog prelaza Horgoš, gde su policajci sprečili pokušaj ilegalnog izvoza zaštićene vrste ptica - šešljugara. UNA je istraživala zbog čega su pokušaji krijumčarenja sve učestaliji, i zašto su upravo zaštićene vrste najčešća meta kradljivaca.
Poslednjih nekoliko godina, sve češće možemo da čujemo ili pročitamo u medijima kako su carinici sprečili izvoz zaštićenih ili retkih životinja iz Srbije. Jedan takav, dogodio se pre samo jedan dan, kada su na graničnom prelazu Horgoš uhvaćeni kradljivci retke vrste ptica "Karduelis karduelis". Kako kažu veterinari, glavni razlog zbog kojeg pokušaji krijumčarenja ne prestaju, već ih je sve više - upravo je zarada, jer ptice koje su juče zaplenjene na crnom tržištu mogu da vrede i do 300 dolara.
"Ova vrsta koja je juče otkrivena je pod visokim rizikom. Visoko zaštićena vrsta, znači da joj preti opasnost da nestane, i upravo se krijumčari odlučuju za te vrste kojima preti opasnost da nestanu, premda su sve zaštićene vrste na meti. Odlučuju se zato što ih, tamo gde se nose, da ih prodaju za velike pare i uglavnom su to kolekcionari", rekla je veterinarka profesorka Marijana Vučinić.
Među najčešće zločine protiv divljih i retkih vrsta u Srbiji spadaju nezakonito držanje ili sakupljanje, učestala i nezakonita trgovina i krijumčarenje, međutim, za ove zločine - kazne su minorne.
"To se masovno dešava zbog blage kaznene politike.Znači za nešto ovako je predviđena prekršajna odgovornost, a ne krivična. Onda imate carinski prekršaj i to je najčešća kazna koja se određuje za ovakvu vrstu prekršaja i ona je 45.000 dinara", naveo je advokata Nemanja Todorović.
Kako kažu stručnjaci, u Srbiji za sada nema konkretnog prihvatilišta za životinje koje krijumčari nezakonito pokušaju da iznesu iz zemlje.
''Mi nemamo neki poseban objekat da kažemo, ili neko posebno sklonište ili prihvatilište da kažemo za te ptice, zapravo za sve životinje koje pronađemo u krijumčarenju, nego nam uslugu za njihov privremeni smeštaj pružaju zoološki vrtovi. I ove ptice od juče su smeštene u zoološki vrt u Paliću u Subotici", zaključila je profesorka Vučinić.
Krijumčari su išli toliko daleko da su 2017. godine čak i ilegalno na Kalenić pijaci prodavali vrlo retke i zaštićene ptice, a slični slučajevi zabeleženi su i u Kraljevu. Iako su te radnje zakonom zabranjene, novčane kazne i dalje su niske, što krijumčarima ostavlja prostor za delovanje. Ipak, uz pojačanu kontrolu, očekuje se da će u narednom periodu ptičje bogatstvo ostajati u prirodi, a ne završavati u pogrešnim rukama.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







