Ponovo dojave o bombama u školama u Srbiji: Da li se može ući u trag počiniocima?

Cilj počinioca je, slažu se stručnjaci, izazivanje panike

Autor: Nikola Vujović
23.05.2023. 19:24
  • Podeli:

Manje od jedne nedelje otkako je u 240 osnovnih i srednjih škola u Beogradu dojavljeno da je postavljena bomba, dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi stigla je na elektronske adrese obrazovnih ustanova širom Srbije.

Učenici i zaposleni su brzo bili evakuisani, a posle uviđaja i kontradiverzionih pregleda, nastava u svim školama i fakultetima je nastavljena i odvijala se neometano.

Lažne dojave o bombi su stigle na Ekonomski fakultet i u gimnaziju u Kragujevcu, kao i u nekoliko osnovnih škola u Novom Sadu, Nišu, Gornjem Milanovcu, Takovu ali i a e-mail adresu Osnovne škole u Pranjanima.

"Postupili smo bez panike, po protokoli. Evakuisali smo decu u dvorište. Došla je policija, pregledali smo kompletnu školu, zgradu, sve učionice.  Ustanovili smo da tu zaista nema ništa da je to lažna dojava", kaže direktor OŠ "Ivo Andrić" Pranjani Zoran Pantović.

Samo dvadesetak dana posle dva masovna ubistva u Srbiji, ponovlja se talas dojava o postavljenim bombama u raznim objektima.

"Očigledno da je cilj uzburkavanje javnosti. Ovo je sada u Srbiji izuzetno osetljiv trenutak nakon tragedija, međutim, treba podsetiti gledaoce da su jake policijske snage pored svake škole, sama mogućnost da neko uđe i postavi eksplozivnu napravu svedena je na minimum", smatra Ilija Životić, sa Instituta za bezbednost fakulteta FIM,

Počinioci krivičnog dela izazivanje panike putem lažnih dojava o postavljenoj bombi mogu biti i iz Srbije i iz Inostranstva.

"Iskustvo je pokazalo da MUP srbije, odnosno odeljenje za visokotehnološki kriminal može da pronađe ljude sa teritorije Srbije koji takve stvari rade i oni se procesuiraju", dodaje Životić.

Kada su u pitanju počinioci iz stranih država, najbitnija je međunarodna saradnja. Srbija je punopravna članica Interpola, uz čiju pomoć je utvrđeno da je niz prošlogodišnjih pretnji o postavljenim eksplozivnim napravama stizao pretežno iz afričkih zemalja, tačnije, Gambije i Nigerije.

"Ovakve pretnje se ne dešavaju samo na teritoriji RepublikeSsrbije. Proteklih meseci su zapljusnule i prostor Severne Makedonije i Crne Gore i  većeg broja država", zaključuje Životić.

Adekvatna međunarodna saradnja je ključ rešenja kako bi se počinioci našli. Naš sagovornik je i mišljenja da je neophodno da Srbija što pre postane članica i evropskog centra za odbranu od hibridnih i sajber pretnji.
 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()