Masovna ubistva u Srbiji: Da li i kako izveštavanje medija može da utiče da se tragedije ponove?

Samo dan nakon tragedije u OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, dvadesetjednogodišnji mladić je ubio osam, a ranio 14 ljudi. Da li je reč o tzv. 'Verterovom efektu'?

Autor: Kristina Koturanović
06.05.2023. 19:20
  • Podeli:

Za manje od 48 sati u Srbiji je, ove nedelje, došlo do dve masovne pucnjave. Ta nezapamćena dešavanja u našoj zemlji bila su udarna vest kako u Srbiji, tako i u svim velikim svetskim medijima.

Postavlja se pitanje: Da li i kako medijsko izveštavanje može da utiče da se ponove slične tragedije?

Samo dan nakon tragedije u osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru, dogodilo se još jedno masovno ubistvo, kada je dvadesetjednogodišnji mladić ubio osam, a ranio 14 ljudi u selima u okolini Mladenovca.

Da li možemo reći da je reč o tzv. "Verterovom efektu", odnosno o tome da ljudi koji imaju problema sa mentalnim zdravljem, ukoliko budu izloženi izveštajima o samoubistvima ili masovnim pucnjavama, mogu da budu izazvani takvim vestima i da osete da je nasilje prihvatljivo rešenje za njihove probleme.

"Ne bih se složila sa tim da se radi o 'Verterovom efektu'. Mislim da svaka od ovih situacija zaslužuje potrebnu individualizovanu analizu i razumevanje. Ono što se dogodilo i to što, nažalost, znamo da je juče jedan neprimereni klip dobio 42.000 lajkova u jednom satu, da je lajkovano i glorifikovano ponašanje tog dečaka, nam, ja mislim, više govori o društvenom trenutku u kome se mi nalazimo, a ne o 'kopiket' efektu", objašnjava za UNU psiholog Nevena Čalovska Hercog.

A koliki je uticaj medija na disfunkcionalno ponašanje ljudi?

Činjenica je da mediji pomažu u oslikavanju i oblikovanju društva i njegovih vrednosti i da imaju ogroman uticaj na naš svakodnevni život. A naročito je važno da u kritičnim situacijama možemo da se oslonimo na medijsko izveštavanje. Gde onda nastaje problem?

"Problem nastaje kada su informacije prikazane na način koji ljude plaši, gura ih u paniku ili im nudi alternative koje su neprihvatljive", ističe Čalovska Hercog.

Problem je kada mediji više nisu u interesu građanstva, da informišu u interesu gledalaca, već su sami sebi cilj, odnosno da senzacionalizmom podižu sebi rejting, smatraju stručnjaci.

Ipak, mediji, posebno ovih dana, moraju da budu veoma obazrivi kako izveštavaju.

"To može da utiče na percepciju osoba koje prate medije, kako oni obrađuju informacije. Tu je vrlo bitno da mediji poštuju neka određena pravila, jer to može da izazove kod nekih ljudi to da na neki događaj gledaju drugačije. Nikoga ne opravdavam, ali može da ih podstakne na neke stvari, može da se desi da se taj efekat generalizuje i da dođe do halo efekta, da se ponavlja", kaže psiholog i psihoterapeut Dragana Ivanović.

Nakon tragedije koja se desila u vračarskoj školi, roditelji strahuju od povratka dece u školu, smatra Ivanović. Ona dodaje da bi medijsko izveštavanje svakako doprinelo smanjenju tog straha.

Ipak, podseća da je takođe neophodno da država hitno preduzme mere kako bi se umanjio strah.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()