Na današnji dan bombardovana Rafinerija u Novom Sadu: Potresna svedočenja za UNU o noći koja se ne zaboravlja
Novi Sad ne zaboravlja 1999. godinu
Autor: Anja Akšamović
25.04.2026. 19:23
Podeli:
Na današnji dan pre 27 godina, tokom NATO agresije, bombardovana je novosadska Rafinerija. Grad Novi Sad je tokom 78 dana neprekidnih napada, postao simbol stradanja zemlje. Njegova infrastruktura je bila masovno uništena, ali duh Novosađana nije ustuknuo pred agresorom. Ovo nije samo priča o rušenju jednog grada već i o njegovoj snazi da se odupre strahotama.
Ljiljana je prve bombe koje su pale na Novi Sad, dočekala sa suprugom i trogodišnjim sinom u novom stanu. U trenutku kada je napadnut grad, Ljiljana kaže da nije imala vremena da se plaši, već joj je samo bilo važno da zaštiti svoje dete. Nikada, priseća se, nije bila sa svojom porodicom u skloništu, jer je želela da, koliko je to moguće, zadrži normalnost svakodnevice. Ipak, gađanje Žeželjevog mosta pamti kao da se dogodilo juče.
"Kupam sina, spremam ga za spavanje, u tom trenutku prestaje dovod hladne vode, ali nastavlja da stiže vrela. I on (sin) koji iz kade galami i viče: Mama, mama vruće. Praktično sam mogla da ošurim svoje dete, potpuno nesvesna tog trenutka, jer kada je puklo, kada je prvi put eksplodiralo - to je odmah ono, gde je puklo, šta je puklo, šta su pogodili. I u međuvremenu, samo taj momenat, taj trenutak dok ga nisam ščepala iz kade i izvadila napolje. Druga stvar, koju vrlo često vraćam, a to je onaj osećaj kada treba da izađeš iz kuće i znaš da se možda više nikada u taj stan vratiti nećeš", kaže za UNU Ljiljana Vukosav, koja je tokom NATO agresije 1999. godine stanovala u Novom Sadu.
Pored Žeželjevog mosta, u NATO agresiji srušeni su i Varadinski i Most slobode. Kristian Lotrean jedan je od devetoro ljudi koji su preživeli bombardovanje Mosta slobode. Tada je imao 17 godina i vraćao se kući biciklom preko mosta. Tada mu je u pomoć pritekao sada već pokojni ribolovac Velimir Teodorović, koji je njega i druge prevezao čamcem na obalu iako su na most i dalje padale bombe.
"U to vreme je Velja bio stvarno čovek koji, on je i onako imao neke svoje zdravstvene probleme i mnogo što šta. On je tada kod kuće imao i malu decu kod kuće i ženu, alI eto samo je seo u čamac i došao i ja sam mu večno ostao zahvalan. Da njega nije bilo, ko zna šta bi se desilo. Svi smo tada imali sreću, neki povređeni, neki nepovređeni, ali svi smo pretekli na gradsko kupalište, na Štrand", priča Kristian Lotrean koji je preživeo rušenje mosta Sloboda.
Novosadska toplana, televizijski repetitori, fabrike, putevi, i domovi - u agresiji alijanse stradalo je sve što se našlo na nišanu. Na naftnu rafineriju ispaljeno je više od 200 projektila, uništeno je 20 osnovnih i srednjih škola, kulturna zdanja i više od 2.300 stambenih objekata. Istoričar i bivši direktor Arhiva grada, Petar Đurđev, tada student, da je NATO-a želeo da vrati Srbiju u kako je objasnio, kameno doba.
"U istočnoj Evropi imamo jedan konflikt pa se gađaju energetski sistemi - to se naziva ratnim zločinom. A mi vidimo da je upravo NATO pakt tokom tih 50 napada koje je izvršio na Novi Sad, a Novi sad kao centar Južnobačkog okruga je doživeo 91 napad sa preko 2000 raketa koje su pogodile naš grad, to se onda zvalo humanitarna intervencija. Svakodnevno su gađani, koliko grafitnim bombama, toliko i drugim eksplozivnim napravama upravo ta elektro-energetska postrojenja, što najbolje govori da to jeste bio period teških iskušenja. Ali, opet znajući da su i pravo i pravda bili na našoj strani, to je omogućilo građanima Novog Sada tu dovoljnu snagu i da pokažu jedan rezolutan odnos, prema toj ogromnoj nepravdi koja nam je tada načinjena", navodi za UNU Petar Đurđev, istoričar i bivši direktor Arhiva grada Novog Sada.
Dvadesetsedam godina kasnije, Novi Sad je ponovo grad mostova, ali je uništavanje grada ostavilo duboke tragove u kolektivnom sećanju svih građana. Upravo zato, sećanja ostaju važna - kao opomena i kao podsetnik da su snaga i solidarnost neuništivi.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.