Ministarstvo prosvete je najavilo povećanje plata u prosveti
Nedostatak stručnog kadra u osnovnim i srednjim školama već dugo opterećuje naš obrazovni sistem. Resorno ministarstvo nedavno je predložilo rešenje - da se pojedina nastavnička zvanja proglase deficitarnim.
UNA pita - šta ta ideja donosi i hoće li moći da reši višegodišnji problem u prosveti?
Od nadležnih, ali i od predstavnika sindikata, godinama su stizali predlozi za rešavanje problema nedostatka nastavnika, ali su pokušaji mahom propadali ili su rezultati bili ispod očekivanih. Najnoviju ideju izneo je ministar prosvete, koji veruje da su niska primanja jedan od razloga zašto nastavnici napuštaju profesiju.
„Ministarstvo će pokušati da nastavnička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna. To bi dovelo do korekcije koeficijenta i mogućnosti da ljudi koji se opredele za taj poziv imaju veće zarade”, navodi ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.

U školama ocenjuju da je reč o strateškom pristupu problemu koji je, upozoravaju, alarmantan. Poslednjih meseci je, kako navode, nastavnik fizike bio tražen skoro jednako kao i pekar.
"Ministarstvo pravi svoje planove kako će to da izgleda, biće vezano za doškolovavanje, pretpostavljam, određenih profila, kako bi se prevazišao jedan vakum koji nas čeka odlaskom postojećih radnika u penziju", kaže za UNU direktor OŠ "Veselin Masleša" Milan Stošić.

Sindikat obrazovanja Srbije saglasan je da je bilo krajnje vreme proglasiti određena nastavnička zanimanja deficitarnim, ali predstavnici prosvete različito gledaju na najavljenu promenu visine zarade.
"Ako se to bude menjalo uredbom, onda će to biti vrlo diskriminatorski prema nekima koji predaju predmete koji nisu uslovno rečeno deficitarni. Šta to znači? Znači da će sada profesor ili nastavnik matematike da bude bolje plaćen nego nastavnik likovnog, muzičkog ili bilo kog drugog predmeta", objašnjava za UNU Valentina Ilić iz Sindikata obrazovanja Srbije.

"Ja mislim da su nastavnici koji rade sa pola odeljenja u prednosti, rade sa 12, 13 učenika, za razliku od nastavnika matematike koji radi sa 28,30, negde i sa 32 učenika, a taj predmet se i vrednuje dolaskom na završni ispit, pa je taj nastavnik pod udarom, maltene ima ista primanja kao neko ko radi sa grupom od 12,13,15 učenika", dodaje Stošić.
Predstavnici sindikata očekuju širu državnu strategiju koja, između ostalog, uključuje i povećanje plata u prosveti.
"Nećemo poboljšati situaciju ukoliko se ne odvoje sredstva za finansiranje mladih koji će predavati matematiku, fiziku, hemiju i tako dalje, da ih uključimo u sistem", ističe Ilić.
Sagovornici UNE saglasni su da se dugoročno rešenje krije u podizanju interesovanja budućih studenata za nastavničke smerove, što je i bila tema nedavnog sastanka premijera sa dekanima pojedinih fakulteta.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







