Zašto smo nervozni kada ne rade društvene mreže?
Foto: ShutterstockVest da su u petak "pali" Fejsbuk i Instagram, bila je udarna informacija u mnogim svetskim i domačim medijima.
Iako je prekid rada ovih društvenih mreža trajao svega nekoliko sati, u javnosti su u realnom vremenu prenošene informacije o tome kada će platforme kompanije "Meta" ponovo postati upotrebljive za korisnike.
Da li smo postali anksiozni kada smo "oflajn"?
Psihološkinja Jelena Milošević kaže da su ljudi sa pojavom društenih mreža dobili način da se "izregulišu".
Naime, komentarišući događaj od petka i reakcije koje je izazvao pad društvenih mreža, kaže za Euronjuz one zapravo pokazuju da su ljudi dobili novi način da se emocionalno regulišu, odnosno da sve ono sa čim tokom dana ne znaju kako da izađu na kraj i gde da smeste u okviru svojih unutrašnjih sadržaja, sada kanališu upravo putem društvenih mreža.
"Ukoliko je neko uznemiren i, umesto da se pozabavi time šta se u njemu zapravo dešava, zašto oseća nemir, kako se to manifestuje u njegovom telu i koji su zdravi načini da se izbori sa tim emocijama, mnogo je lakše uzeti telefon i krenuti sa skrolovanjem", rekla je Milošević.
Kako kaže, tada čovek, uslovno rečeno, "otupi“, jer se emocije priguše, pa izostaje potreba da se suoči sa onim čime bi zapravo trebalo da se bavi.
"Ljudi na taj način regulišu različita unutrašnja stanja, sopstvene doživljaje i osećanja, koristeći društvene mreže kao mehanizam da potisnu ili privremeno utišaju ono što se u njima dešava", dodala je.
IT konsultant Vojislav Rodić kaže da danas vlada epidemija usamljenosti i društvene zabrane osamljenosti.
"Govorim o onim trenucima tokom dana kada nam je potreban mir, kada, iako živimo u mnogočlanom domaćinstvu, imamo potrebu da kažemo: 'Ostavite me malo na miru, moram da se koncentrišem i razmislim'", rekao je Rodić dodavši da toga danas praktično više nema.
Kako kaže, svakodnevica je postala isprekidana stalnim notifikacijama, uglavnom trivijalnog sadržaja, a upravo način na koji upravljamo tim neprekidnim interakcijama postaje jedno od ključnih pitanja savremenog života.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







