Izvršni direktor CESID-a iz drugog ugla za UNU: Ko je Bojan Klačar pre i posle izbora?

Pre svega porodičan čovek, ljubitelj Partizana, sa posebnom misijom u duhu novogodišnjih praznika

01.01.2024. 12:01
  • Podeli:
bojan klačar A.K.ATAImages-659144d4a799f.webp Foto: A.K./ATAImages

Bojan Klačar je od maja 2014. izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), prve organizacije u Srbiji koja je osnovana s ciljem posmatranja izbora. Priključio se CeSID-ovom timu 2008. godine i od tada je vodio više od 10 izbornih projekata i učestvovao u monitoringu pet parlamentarnih i tri predsednička izborna ciklusa. Ipak, iako ga baš ovako zna celokupna javnost, pokušali smo da saznamo i kako je to biti Bojan Klačar i kada se izbori završe i kada izborna utakmica stigne do kraja. 

Šta se dešava onda kada dođe kući, kada su praznici i kako je to biti čovek kog znaju ne samo mediji i političari, već cela nacija, jer upravo je on taj čije ime uvek ide uz izbore, istraživanja i CeSID. Kroz razgovor za UNU, imaćete priliku da ga vidite i iz potpuno drugog ugla, ali pre svega moramo se osvrnuti na protekle izbore i šta kažu istraživanja i postizborne predikcije. 


Kako komentarišete aktuelna dešavanja u zemlji nakon izbora?

"Kao nastavak jedne višegodišnje tenzije i konfrontacije koja traje, s manjim ili većim prekidima, od 2020. godine. Postizborni događaji nam govore da nismo blizu rešenja, niti izlaska iz krize, a sve je manja verovatnoća da bi se kriza rešila nekim novim izborima. Neophodno je, iako je to možda naivno, da se započne neka vrsta dijaloga, sa ili bez posrednika, koja bi spustila tenzija i omogućila da se traži političko rešenje", ističe Klačar.

Izjavili ste neposredno pre izbora da se na ovogodišnjim izborima može očekivati "ista, ili za nijansu veća izlaznost" nego na izborima 2022. godine - bili ste u pravu. Šta se dogodilo, od čega je u ovom izbornom ciklusu zavisila izlaznost građana?

"Čim postoji percepcija da se radi o važnim i neizvesnim izborima (što je sada bio slučaj) i uz veliki broj političkih i nepolitičkih aktera koji pozivaju birače na glasanje, može se očekivati i veliki odziv na izborima. Druga grupa razloga je povezana s najavom da će prvi sledeći izbori biti tek 2027. godine, što je bio signal da se birači u što većoj meri pojave na biračkim mestima jer su se određivale koordinate u političkom životu na duži period. Na kraju, snažna kompeticija i konfrontacija je podigla zainteresovanost birača i tome su posebno doprinele dve liste: SNS i Srbija protiv nasilja", jasan je on.

Foto: Medija centar

Ako dođe do ponavljanje glasanja za Skupštinu Grada Beograda, kakve su predikcije?

"Rano je za predikcije jer ima puno nepoznatih u ovoj jednačini. Predikcije zavise od toga kako bi se ti izbori organizovali -  da li kao nemogućnost pravljenja većine u Skupštini grada (bolji scenario za vlast) ili na pritisak opozicije putem protesta (bolji scenario za opoziciju). Takođe, u ovoj fazi još ne znamo ko bi bi bili akteri tih izbora, niti kada bi se organizovali, kao i pod kojim uslovima. Ono što je, međutim, najvažnije jeste činjenica da novi izbori ne bi rešili političku krizu u kojoj se nalazimo zbog velikog nepoverenja političkih aktera", rekao nam je Klačar.

Šta izborni dan predstavlja za izvršnog direktora CeSID, koliko je teško?

"Veoma je teško, čak i kada to radite vrlo često što je slučaj sa mnom i CeSID-om. Najpre, to je logistički veoma zahtevna operacija. Drugo, izborni dan nosi sa sobom puno odgovornosti jer u radu nas kao posmatrača postoje jasni principi i pravila od kojih ne smemo da odustanemo. To se nekada ne razume dovoljno u javnosti i od nas se očekuju odgovori na pitanja koja nemamo, jer je čitav naš posao zasnovan na dokazima. Na kraju, CeSID je navikao javnost da objavljuje procene rezultata što je samo po sebi ogroman stres, a dodatno je usložnjen činjenicom da su ljudi veoma emotivni i u konfrontirajućoj atmosferi su i reakcije na naše procene veoma burne", objasnio je Bojan.

Doktorirao je na Fakultetu političkih nauka 2021. godine analizirajući političko oglašavanje u Srbiji u parlamentarnim kampanjama 2000-2016. Diplomirao je na istom fakultetu 2005. godine s temom medijskih promena u zemljama u tranziciji i odnosa javnog mnjenja prema EU integracijama i odbranio master rad 2009. godine na temu izborne komunikacije u Srbiji od 2000. do 2008. godine.

Autor je ili koautor više naučnih tekstova o monitoringu izbornog procesa, političkoj komunikaciji i reformi izbornog sistema.

Foto: A.K./ATA Images

 

Pre raspisivanja izbora i tokom izborne kampanje vi ste osoba koju najviše zovu, a šta se dešava posle svih izbornih radnji, ko je Bojan Klačar?

"Ja sam i pre i posle izbora, pre svega, tata jedne Iskre i to sam 24h dnevno. Zaljubljen u Vanju, 'family man', ljubitelj stripova i serija, navijač Partizana", kaže Bojan Klačar za UNU.

Duh praznika je oko nas, kakva Vas sećanja vežu za proslavu Nove godine i Božića?

"Volim praznike, sjaj, svetla, domove prepune poklona, jelki i ukrasa. Osećanja su pomešana, nekada me preplave miris detinjstva, duh Nove Godine, uspomene na pokojnog oca. Tu su četiri novogodišnje skakaonice, praznični filmovi, sanke... Nekada se prepustim i samo gledam Iskru kako trči oko jelke, kako se raduje i raste", odgovara Klačar.

Vaša porodica je od pre godinu i po dana bogatija za još jednog člana, koliko se proslava praznika promenila od njenog dolaska? Kakve želje sada imate?

"Umesto puno ukrasa, imamo ih još više. Jedna jelka više nije dovoljna. Svetiljki mora da bude puno, a dom je igraonica. Lepe stvari su postale još lepše, duh praznika je puniji; boje, ukusi i mirisi su svuda. Naša devojčica me vratila igri koju ljudi kada odrastu nekako svesno preskaču ili zaborave", rekao nam je Bojan i dodao:

"Srećan sam čovek i onda mi je važno samo da zdravlje porodice i dragih ljudi ostane dobro. Srećan i zdrav čovek će lako ispuniti i poslovne želje. Čak i da ih ne ispuni, život će za to ponuditi puno prilika", zaključuje Bojan Klačar i želi svim čitaocima i gledaocima UNE sve najbolje u Novoj godini.

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()