Tokom vikenda povređeno oko 1.000 policajaca i žandarma
Foto: REUTERS/Abdul SaboorFrancuski premijer Sebastijan Lekorni nasavio je danas pred francuskim parlamentom da će Francuska će u subotu angažovati znatno veće policijske snage kako bi obezbedila nove proteste.
Lekorni je, odgovarajući na pitanje predsednika poslaničke grupe MoDem Marka Fesnoa rekao da je ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez već dao instrukcije prefekturama i da će policijsko obezbeđenje naredne subote biti masovno, prenosi Figaro.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da će francuska policija 24. oktobra promeniti način angažovanja i povećati broj pripadnika na terenu, kao i njihovu mobilnost i sposobnost brzog reagovanja, kako bi se suprotstavila grupama koje, kako je naveo, planski pokušavaju da razvuku policijske snage.
Lekorni je ocenio da su tokom protesta 17. oktobra policijske snage bile "previše statične i nedovoljno mobilne", istakavši da je tokom vikenda povređeno oko 1.000 policajaca i žandarma.
Francuski premijer je nasilje i pljačke tokom protesta pripisao pojedincima koji su ih počinili, a ne državnim institucijama i pozvao na "jasnu, odlučnu i snažnu" podršku policiji i žandarmeriji.
On je, govoreći o nasilju koje je pratilo demonstracije u subotu, optužio "male grupe krajnje levice i ultralevice" da su na pojedinim mestima planski pripremale "pobunjenički scenario".
Lekorni je odbacio tvrdnje da policija sprovodi političko obaveštajno delovanje, nakon što su takve optužbe iznete iz redova stranke Nepokorena Francuska (LFI), pozivajući se na portal Mediapart.
"To je netačno i nezamislivo je da bi jedna vlada mogla da daje takva uputstva", rekao je Lekorni.
Francuski premijer je poručio da vlast neće da toleriše da "grupe koje se protive Republici" pokušaju da marširaju ka sedištima predsednika i vlade, Jelisejskoj palati i palati Matinjon.
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza, a povod su bili loši uslovi u prosveti, hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene školske zgrade.
Protesti su se proširili na srednjee škole i fakultete širom zemlje, a praćeni su masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta "Žuti prsluci", a prvobitnim zahtevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cena goriva i vladinih mera štednje.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







