Nije dekarbonizacija što i poljem preći: Zašto Srbija ni posle tri godine ne poštuje svoj Zakon?

Za razliku od EU, koja teži da smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za čak 90 odsto do 2040, mi nećemo biti ni blizu toga

Autor: Srđan Ristić
09.03.2024. 20:16
  • Podeli:

Iako se mnogi ne slažu da klimatske promene uopšte postoje, većina naučnika potvrđuje činjenicu da čovek ima veliki uticaj na vreme. Srbija je pre tri godine, donela Zakon o klimatskim promenama, ali doneti zakon i sprovoditi ga, nije isto.

Neke od stavki zakona su ograničenje emitovanja gasova sa efektom staklene bašte i bolje prilagođavanje na nove klimatske uslove. Regulatorni institut za obnovljive izvore energije uradio je analizu u kojoj navodi da je napredak veoma spor. Dodaju da zakon nije dobro uređen i da za razliku od Evropske Unije, koja teži da smanji emisije za čak 90 odsto do 2040, Srbija neće biti ni blizu toga.

"Nema primene odgovarajućih mera i aktivnosti koje dovode do smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte. Na prvom mestu mislim, to je prestanak korišćenja uglja za proizvodnju energije. Takve ambicije još nema, mi je ne vidimo u strateškim dokumentima i ne vidimo aktivnosti koje vode do toga da Srbija bude nezavisna od uglja", rekao je Mirko Popovič, programski direktor RERI-ja.

U Evropskoj Uniji trenutno samo nekoliko zemlja još nije donelo plan za potpunu dekarbonizaciju, a Srbija predviđa da će prestati da koristi ugalj do 2050. što nije ambicija već odlaganje obaveza, navode sagovornici.

"To je vrlo lepo ukazano i u analizi koju je Reri uradio, jeste da mi ipak nismo baš na pravi način sagledali i da ne sprodvodimo ono za šta smo se obavezali. Mislim da je neophodno naopraviti jedan veliki zaokret i krenuti u pravcu sprovođenja obaveza koje smo preuzeli", kaže Bojan Gajić, programski direktor Platforme za energetsku tranziciju.

Ministarstvo za zaštitu životne sredine ceni napore civilnog društva, pohvalili su analizu i složili su se da Zakon o klimatskim promenama ima svojih mana, kako je preneo i RERI.

Potrebno je uvesti sisteme za praćenje, a nismo daleko od plaćanja svake tone ugljenika koju emitujemo. Trenutno je u Evropskoj Uniji ta cena od 80 do 100 evra.

Važno je da se svima i velikim fabrikama, ali i pojedincima objasni da je prelaz na obnovljive izvore energije bitan, ali i da pomoć države mora da bude veća. Jakog vetra nema u celoj zemlji, on je praktično rešenje samo u određenim regionima, isti slučaj je i sa vodom. Srbija ima oko 270 sunčanih dana u godini, što daje oko 2.300 sati. Zato je sigurno najbolje rešenje preći sa uglja na sunce.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()