Stigle "nove" biljke i životinje: Stručnjaci za UNU objasnili uticaj klime na floru i faunu u Srbiji

Pre deset godina u centru Beograda niste mogli ni da čujete, ni da vidite belu čiopu, pticu sličnu lastavici. Danas možete, jer je ona sa još nekim pticama došla sa juga i nova je stanovnica našeg grada. Stručnjaci kažu da sve toplija klima u Srbiji menja i floru i faunu, zbog čega nam stižu vrste koje do sada kod nas nisu viđene.

Živ je i zdrav: Srpski beloglavi sup Darko pronađen 15 godina nakon što je nestao

Sa promenom klime, stigle su i promene u ekosistemima. Biljke kojima prijaju umerenije temperature slabije cvetaju, a primat preuzimaju one koje i nisu baš navikle na naše područje. Biolozi ih zovu inostranim vrstama.

"Tih vrsta, dakle, konkretno biljaka ima više, ali najinvazivnije odnosno najpoznatije kod nas su recimo japanska renutrija, kiselo drvo, vodena kuga i još neke", kaže za UNU naučni saradnik Biološkog fakulteta dr Predrag Lazarević.

Problem je u tome što na mestima gde se pojavljuju skoro da ništa ne može da uspe osim njih, objašnjavaju stručnjaci.

Sneg u aprilu: Klimatolog Đurđević za UNU otkriva - da li ima bojazni od mraza i kako da zaštitimo biljke?

"One su mnogo više kompetitivne u odnosu na druge i prepokrivaju čitave površine. I onda možete videti na primer pored naših obala rečnih, pored nekih močvara koje su nekad bile vrlo bogati ekosistemi, vrlo uniformne šume sa američkim jasenovima ili recimo sa bagremcem, gde je biodiverzitet vrlo mali i netipičan za te krajeve", ističe Lazarević.

Netipične za naše krajeve su i ptice sa Mediterana, koje su promenile stanište upravo zbog naše sve toplije klime.

"Evo u centru Beograda kod Palate Albanije možete čuti bele čiope, to je nešto slično lasti koje polako šire svoj areal ka severu, ali tu su i razni galebovi, tu je riđoglavi svračak, različite neke vrste", objašnjava za UNU Uroš Stojiljković iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Juriš ptica nije stinica: UNA je tražila savet stručnjaka kako da se zaštitite ako vas napadnu vrane

Novo je to što se sve veći broj ptica gnezdi na planinama, kažu u Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

"To može da bude problem za vrste koje su hladnoljubive koje vole hladnija staništa poput sova i nekih detlića koji onda moraju da menaju svoja staništa i da odlaze ka Severu Evrope. Takođe, to može biti problem i što sa dolaskom novih vrsta dolaze i neke nove bolesti na koje domaće ptice nisu otporne, a sa kojima mogu da se susretnu", rekao je Stojiljković.

Ptice selice sada nam stižu ranije iz toplijih staništa, a neke i ne odlaze nigde da prezime. Bele rode, recimo, odlučuju da ostanu u Srbiji, jer za njih, pod uticajem klimatskih promena, i ovde "nema zime". 

Ekosistem kome preti kolaps: Veliki broj biljnih i životinjskih vrsta u SAD pred izumiranjem