Visoke temperature i turizam: Zašto u BiH planine postaju sve popularnija odredišta tokom leta?

Priobalni regioni u centralnoj i istočnoj Evropi poslednjih godina doživljavaju sve češće i duže toplotne talase

Autor: Srđan Ristić
15.08.2025. 19:41
  • Podeli:

Poslednjih nekoliko godina planine postaju sve popularnije odredište i tokom leta, a kao glavni razlog navodi se bekstvo od vrućine. Kada je u gradovima 35-40 stepeni, na planini može biti i za 15 stepeni manje. Toplotni talasi doprineli su tome da planine u Bosni i Hercegovini budu sve češći izbor ne samo tokom zime već i tokom leta. 

Na maloj udaljenosti od Jadrana, planinska odmarališta na srednjim nadmorskim visinama u blizini Sarajeva - tradicionalno zavisna od zimskih sportova - polako, ali sigurno okreće se letnjim turistima.

"Klima ovde je fantastična, uopšte nije vruće, zaista je dobar izbor za human letnji odmor", pričaju sagovornici.

"Pored odlaska na more, sve više ljudi bira da letnji raspust provede u planinama, jer odlazak na planine postaje alternativa odmorima na moru. I mnogo je bliže domu za ljude iz Sarajeva i drugih gradova u blizini. Prelepo je, imamo zaista prijatan dan".

"Kao grupa od osam ljudi, uključujući četvorogodišnjaka i prijatelje i rođake iz Srbije i Nemačke, danas smo išli na planinarenje i svi smo zaista uživali", zaključuju turisti.

Nakon nekoliko zima sa malo snega, planine Jahorina i Bjelašnica u blizini Sarajeva počele su da proširuju spektar aktivnosti dostupnih tokom letnjih meseci. Uprkos lošoj evidenciji u Bosni, turistički zvaničnici kažu da se pojavljuje jasan trend.

"Ljudi sve više biraju planine kao svoje letnje mesto za odmor, verovatno zato što su temperature na planinama i do 10 stepeni niže, planinski vazduh je svežiji i lakši za disanje, a takođe, ovde na Jahorini nudimo više od 20 različitih atrakcija za uživanje naših posetilaca", kaže Milena Čeremidžić, portparol OC Jahorina.

"Nekada smo se oslanjali na sneg, ali ne možemo pobeći od činjenice da će sneg sada verovatno padati i akumulirati se na nadmorskim visinama iznad 2.000 do 2.500 metara, a naše planine jednostavno nisu toliko visoke. Na Bjelašnici, na primer, svake zime nismo sigurni da li će biti dovoljno snega ili ne", zaključuje Haris Fazlagić, predsednik Turističke organizacije Sarajeva.

Pošto priobalni regioni u centralnoj i istočnoj Evropi poslednjih godina doživljavaju sve češće i duže toplotne talase, rešenje u budućnosti biće viša nadmorska visina.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()