Bio je najveća zvezda, a svet je šokirao jednim potezom: Malo ko je uspeo da dostigne njegov nivo

Odbio je da primi Oskara za ulogu u "Kumu"

01.07.2026. 13:30
  • Podeli:
profimedia-0097120559 marlon brando-6a44f4f60fc73.webp Foto: Profimedia

Marlon Brando (3. aprila 1924. – 1. jula 2004.) bio je američki glumac i filmska ikona, često smatran jednim od najuticajnijih glumaca 20. veka.

Njegov rad napravio je revoluciju uj glumačkoj umetnost, posebno kroz primenu metodske glume, koju je popularizovao pod uticajem Lija Strasberga i Actors Studija.

Brando je osvojio dva Oskara za najbolju mušku ulogu i ostavio neizbrisiv trag u kinematografiji svojim nastupima u filmovima poput "Tramvaj zvani želja" (1951), "Na dokovima Njujorka" (1954) i "Kum" (1972).

Marlon Brando rođen je u Omahi, Nebraska, u porodici Marlona Ernesta Branda, prodavca pesticida, i Doroti Džuli Penebejker, ambiciozne glumice. Njegovo detinjstvo obeležile su turbulentne porodične prilike, uključujući majčin alkoholizam i očevu strogost.

Nakon što je izbačen iz vojne akademije Shattuck zbog buntovništva, Brando se preselio u Njujork 1943. godine kako bi studirao glumu kod Stele Adler, gde je usvojio tehnike Stanislavskog sistema.

Karijera Marlona Branda

Brando je započeo karijeru na Brodveju, gde je njegova uloga Stenlija Kovalskog u "Tramvaju zvanom želja" Tenesija Vilijamsa privukla pažnju kritičara i publike. Filmska adaptacija iz 1951. donela mu je prvu nominaciju za Oskara. Usledila je uloga Terija Maloja u "Na dokovima Njujorka", za koju je 1955. osvojio svog prvog Oskara, učvrstivši status zvezde.

Tokom 1960-ih Brando je doživeo pad u karijeri zbog nekoliko komercijalno neuspešnih filmova i sukoba sa rediteljima. Međutim, veliki povratak dogodio se 1972. ulogom Vita Korleonea u "Kumu" Frensisa Forda Kopole. Ta uloga donela mu je drugi Oskar, iako ga je odbio da primi na ceremoniji kao znak protesta protiv tretmana Indijanaca u Holivudu i SAD-u.

Umesto da se pojavi na ceremoniji i preuzme nagradu, odlučio je da pošalje Sačin Litlfeder, aktivistkinju za prava američkih starosedelaca (Native Americans), da u njegovo ime održi govor i odbije nagradu. Ova odluka bila je deo njegovog protesta protiv tretmana američkih starosedelaca u filmskoj industriji i širem američkom društvu.

U to vreme pokret za građanska prava bio je u punom zamahu, a Brando je bio poznat po svom aktivizmu. Posebno ga je razljutio tadašnji sukob između aktivista Američkog indijanskog pokreta (American Indian Movement) i savezne vlade u Wounded Kneeju u Južnoj Dakoti, koji je trajao od februara 1973. godine. Incident u Wounded Kneeju bio je okidač za njegov javni protest odbijanjem Oskara.

Marlon Brando odbio da primi Oskara za ulogu u Kumu

Kasnije u karijeri, Brando je nastupio u značajnim filmovima poput "Apokalipsa danas" (1979), ali njegova reputacija bila je pomračena ekscentričnim ponašanjem.

Privatni život

Brando je bio poznat po burnom privatnom životu. Imao je tri zvanična braka – sa Anom Kašfi, Movitom Kastanedom i Taritom Teripaijom – kao i brojne veze, iz kojih je imao najmanje 11 dece, iako se broj razlikuje prema izvorima.

Njegov sin Kristijan uhapšen je 1990. zbog ubistva, a ćerka Šajen izvršila je samoubistvo 1995, što je duboko uticalo na Brandovu kasniju izolaciju.

Bio je strastveni aktivista za građanska prava i prava Indijanaca, često koristeći svoju slavu za promovisanje tih ciljeva. Njegovo odbijanje Oskara 1973. ostaje jedan od najpoznatijih političkih činova u istoriji Holivuda.

Marlon Brando preminuo je 1. jula 2004. u Los Anđelesu od respiratornih problema povezanih sa plućnom fibrozom.

Iza sebe je ostavio nasleđe koje prevazilazi film – njegov uticaj na glumu i dalje se oseća, inspirišući generacije glumaca poput Roberta De Nira i Ala Paćina. Uprkos kontroverzama, Brando ostaje simbol autentičnosti i umetničke hrabrosti.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()