Bosiljak je u srpskoj tradiciji simbol blagoslova i zaštite, dok se prema narodnom verovanju bagrem nije sadio blizu kuće
Foto: ShutterstockBosiljak je vekovima imao posebno mesto u srpskim domovima i običajima. Smatran je svetom biljkom koja simbolizuje blagoslov i zaštitu porodice.
S druge strane, prema narodnim verovanjima, pojedino drveće nije bilo poželjno saditi u blizini kuće.
U narodnoj tradiciji bagrem nije bio omiljen izbor za dvorište. Nazivali su ga i nerod, a verovalo se da mu nije mesto pored ulaza ili ispod prozora.
Zbog takvih predanja domaćini su ga radije sadili na udaljenijim delovima imanja. Čak se i njegovo kalemljenje u pojedinim krajevima smatralo nepoželjnim.

Bosiljak je jedna od biljaka najdublje povezanih sa srpskim običajima. Koristi se u verskim obredima, a posebno mesto ima tokom Bogojavljenja, kada se stavlja u vodu koja se donosi sa izvora.
U pojedinim krajevima koristio se i u običajima vezanim za porodilje i novorođenčad. Zbog snažne simbolike blagoslova i zaštite, mnoge porodice i danas ga čuvaju u svojim domovima.

Prema jednom poznatom srpskom predanju, božur je nekada cvetao belo, a crvenu boju dobio je od krvi junaka stradalih u Kosovskom boju.
Zbog ove priče crveni božur postao je simbol žrtve, hrabrosti i istorijskog pamćenja, a i danas zauzima posebno mesto u našoj tradiciji.

Prema starom narodnom verovanju, breza je smatrana prokletim drvetom jer su njene grane, kako se pričalo, korišćene za šibanje Hrista.
Ipak, imala je i praktičnu primenu: od grana su se pravile metle, od kore baklje, dok se u rano proleće iz stabla sakupljao sok.
Bršljan je u narodnom predanju predstavljao večnu ljubav i vernost. Pošto se obavija oko drugog drveća, povezivan je sa ljubavlju koja traje do kraja života.
Njegove grančice koristile su se za pravljenje venčića, a u pojedinim krajevima njima su se ukrašavale kuće tokom Božića.

Svaka od ovih biljaka ima posebno mesto u narodnoj tradiciji. Dok se bosiljak povezivao sa blagoslovom, božur sa hrabrošću, a bršljan sa ljubavlju, za bagrem i brezu vezivala su se drugačija predanja.
Iako danas mnogi o njima razmišljaju samo kao o ukrasnim biljkama, priče naših predaka i dalje žive i prenose se s generacije na generaciju.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







