Ovo je bilo pravo detinjstvo: Sedam stvari koje su imala deca pre nekoliko decenija, a današnjoj generaciji su nezamislive

Ovo je nekada bilo potpuno normalno

03.08.2026. 12:30
  • Podeli:
shutterstock_2596468771 dečak deca igračke autizam dosada dete-69fb38c101703.webp Foto: Shutterstock

Pametni telefoni, društvene mreže, drugačiji stilovi vaspitanja i očekivanja koja se danas postavljaju pred mlade potpuno su promenili odrastanje.

Deca koja su odrastala sedamdesetih i osamdesetih imala su mnogo više slobode – sama su smišljala kako da se zabave, rešavala sopstvene probleme i satima boravila napolju bez kontrole odraslih. Iako takvo detinjstvo nije bilo idealno, donelo im je osećanja nezavisnosti i kontrole nad sopstvenim vremenom koja današnja deca retko imaju.

Igra napolju bez nadgledanja

Starije generacije bezbrižno su se igrale napolju bez stalnog nadgledanja roditelja. Same su pronalazile društvo i osmišljavale kako će provesti vreme, a pritom učile da se snalaze i donose sopstvene odluke. Takva sloboda bila je važan deo odrastanja, ali danas je sve ređa.

Nekadašnje pravilo da se kući treba vratiti kad se upali ulična rasveta gotovo je nestalo. Deca danas više vremena provode pred ekranima, a roditelji češće žele da ih imaju na oku.

Samostalan odlazak u školu

Ono što je nekad bilo sasvim uobičajeno danas je mnogima nezamislivo. Brojna deca ne idu sama ni do škole koja je udaljena nekoliko ulica. Pre nekoliko decenija deca su samostalno odlazila u školu, prodavnicu ili na igralište. Promena vaspitnih navika nije iznenađujuća – mnogi roditelji danas žele da znaju gde im je dete u svakom trenutku, a neki se plaše i osude okoline ako mu dozvole više samostalnosti.

Učenje na svojim greškama

Mnogi roditelji danas nastoje da reše probleme umesto svoje dece. Žele da im olakšaju život i zaštite ih od neprijatnih iskustava, delom i zato što su sami odrastali uz više izazova. Međutim, time deci često uskraćuju priliku da sama pronađu rešenje i nauče nešto iz sopstvenih grešaka. Upravo su takva iskustva nekada učila decu kako da se nose s neuspehom, rešavaju probleme i lakše se oporave nakon razočaranja.

Suočavanje s dosadom

Današnja deca gotovo uvek imaju način da prekinu dosadu, najčešće pomoću ekrana. Dovoljno je uzeti mobilni ili uključiti televizor. Ipak, dosada ima i svoju vrednost. Upravo u takvim trenucima deca razvijaju maštu, upoznaju sopstvena interesovanja i uče da se nose sa svojim osećanjima.

Deca sedamdesetih i osamdesetih godina često nisu imala mnogo izbora nego sama da osmisle kako će ispuniti vreme, a upravo to ih je podsticalo na kreativnost.

Život bez stalnog dokumentovanja

Deca danas često osećaju potrebu da fotografišu i dele važne trenutke. Nekada to nije bio slučaj. Uspomene su se čuvale u foto-albumima i porodičnim pričama, a ne na društvenim mrežama. Nije postojala potreba da svaki izlazak, koncert ili putovanje završi na internetu, pa su ljudi jednostavno uživali u trenutku, bez razmišljanja o tome kako će sve izgledati drugima.

Više slobodnog vremena

Promene u vaspitanju uticale su i na način na koji deca provode slobodno vreme. Mnogi danas imaju pretrpane rasporede ispunjene vannastavnim aktivnostima, a uz to su stalno dostupni na mobilnim telefonima i društvenim mrežama. Zbog toga im ostaje manje vremena za odmor, dosadu ili spontanu igru.

Deca su sedamdesetih i osamdesetih imala više prostora da jednostavno budu deca, bez pritiska da stalno moraju nešto da postignu ili da propuštaju ono što rade drugi.

Spontana druženja

Kad roditelji unapred organizuju gotovo svaki deo detetovog dana, ostaje manje prostora za spontana druženja. Nekad je bilo sasvim normalno pokucati prijatelju na vrata i pitati može li napolje.

Danas se većina dogovora odvija preko roditelja ili poruka. Iako su i tada postojala pravila, poput dolaska kući na večeru ili u dogovoreno vreme, deca su sama odlučivala kako će provesti slobodno vreme, sklapala prijateljstva i učila da organizuju svoj dan.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()