Vrištanje i kazne ne pomažu
Foto: ShutterstockSvakom roditelju ponekad prekipi. Dovoljno je jedno od onih jutara kada niko ne može da pronađe cipele, domaći zadatak nestane pet minuta pre polaska u školu, a odlazak na spavanje pretvori se u iscrpljujuće pregovore.
Biti smiren u svakom trenutku nije ni realno ni očekivano. Ipak, psiholozi su primetili nešto zanimljivo kod roditelja koji se sa haosom svakodnevice nose bolje od većine. Tajna nije u tome da su njihova deca poslušnija ili manje zahtevna, već u tome što oni sami drugačije reaguju.
Umesto da impulsivno odgovaraju na svaki stres, oslanjaju se na male navike koje im pomažu da ih emocije ne preplave, piše Times of India.
Umesto da se pitaju: "Kako da ovo ponašanje prestane?", smireni roditelji češće razmišljaju: "Šta moje dete može da nauči iz ove situacije?"
Tako zaboravljen domaći zadatak postaje prilika za učenje odgovornosti, a svađa između braće i sestara prilika za vežbanje rešavanja sukoba. Fokus nije na kontroli ponašanja, već na razvoju životnih veština.

Deca zaboravljaju, svađaju se i ponekad donose loše odluke. Smireni roditelji znaju da svaka greška ne zahteva trenutnu lekciju ili kaznu. Ponekad je prirodna posledica postupka bolji učitelj od bilo kakvog povišenog tona. Čuvajući energiju za ono što je zaista važno, ostaju dosledniji i efikasniji kada se pojave ozbiljniji problemi.
Čak i najsmireniji roditelji imaju loše dane. Razlika je u tome što su nakon napetog trenutka spremni da se vrate i kažu: "Žao mi je što sam vikao" ili "Hajde da razgovaramo o onome što se dogodilo". Istraživanja o odnosu roditelja i dece pokazuju da obnavljanje odnosa nakon svađe gradi poverenje mnogo više nego ignorisanje sukoba i pretvaranje da se ništa nije dogodilo.
Primamljivo je uskočiti i rešiti svaki detetov problem pre nego što ono uopšte počne da se muči. Smireni roditelji odolevaju tom porivu. Dopuštaju deci da sama slože tešku slagalicu, pokušaju da reše nesuglasicu sa prijateljem ili se oporave od manjeg razočaranja. Upravo takva iskustva vremenom grade otpornost, samopouzdanje i sposobnost upravljanja emocijama.

Psihologija je nebrojeno puta potvrdila da psihičko i fizičko stanje roditelja direktno utiče na kvalitet roditeljstva. Roditelji koji pronađu vreme za dovoljno sna, neguju odnose koji ih ispunjavaju, redovno se kreću ili sebi priušte makar nekoliko minuta mira tokom dana lakše ostaju strpljivi u izazovnim situacijama. Briga o sebi nije sebičnost, već nužnost koja im daje više emocionalne energije za brigu o deci.
Najsmireniji roditelji nisu oni koji nikada ne osećaju stres, već oni koji znaju da deca pamte obrasce ponašanja, a ne pojedinačne ispade. Dom u kojem se na greške ne gleda sa panikom, već kao na priliku za učenje, i u kojem se deca osećaju voljeno čak i nakon teških dana, mesto je u kojem se osećaju najsigurnije.
Na kraju, čini se da smirenost nije toliko stvar karaktera koliko skup malih navika koje roditelji svakodnevno neguju.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







