Mnogi ovaj potez podrazumevaju, ali nije preporučljiv
Foto: ShutterstockZa mnoge ljude priprema piletine za kuvanje ili pečenje podrazumeva i pranje vodom, ali naučna istraživanja pokazala su da bi ovu praksu trebalo izbegavati zbog rizika od širenja opasnih bakterija.
Dugo se smatralo da je pranje piletine ključno za čišćenje i eliminaciju bakterija i ostalih štetnih supstanci, piše Tportal.hr.
Australijski savet za informacije o bezbednosti hrane ranije je izdao upozorenje protiv ispiranja sirove piletine pre kuvanja. Kako navode, pranje živinskog mesa pre termičke obrade predstavlja zabludu i zapravo ima suprotan efekat, jer se na taj način opasne bakterije mogu proširiti po celoj kuhinji.
Nedavno istraživanje ove organizacije pokazalo je da nešto više od polovine odraslih osoba koje pripremaju piletinu prethodno opere meso pre nego što ga stave u rernu, vok ili tiganj.
U Sjedinjenim Američkim Državama, pojedine ankete pokazale su da čak 70 odsto Amerikanaca priznaje da pere piletinu, uprkos tome što zdravstvene institucije, poput američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), to ne preporučuju.
Stručnjaci upozoravaju da se na taj način bakterije i drugi zagađivači sa piletine mogu raspršiti po kuhinjskim radnim površinama, ali i dospeti na drugu hranu koja se nalazi u blizini.

"Iako mnogi misle da ispiranje mesa može pomoći u uklanjanju pojedinih bakterija, ono zapravo povećava rizik od kontaminacije sudopere i radnih površina, jer voda prska na sve strane," kazala je Dejli Mejl Tobi Amidor, dijetetičarka i stručnjakinja za bezbednost hrane iz Njujorka.
Prema pojedinim podacima, približno jedno od 25 pakovanja sirove piletine koja se prodaju u Sjedinjenim Državama sadrži salmonelu, potencijalno smrtonosnu bakteriju koja može izazvati krvavu dijareju, grčeve i povraćanje.
Salmonela godišnje izazove oko milion infekcija u SAD, dovede do približno 26.500 hospitalizacija i 420 smrtnih slučajeva, zbog čega spada među najčešće uzročnike bolesti koje se prenose hranom u toj zemlji.
Iako je većina slučajeva infekcije asimptomatska ili praćena blagim simptomima, rizične grupe, poput dece i starijih osoba, podložnije su ozbiljnim komplikacijama.
One uključuju dehidrataciju usled dijareje, infekcije kostiju poznate kao osteomijelitis, kao i sepsu, životno ugrožavajuću reakciju organizma na infekciju koja može dovesti do oštećenja sopstvenih organa i tkiva.
Osim toga, sirovo živinsko meso može sadržati i druge opasne bakterije, poput ešerihije koli (E. coli), listerije i kampilobaktera, koji izaziva kampilobakteriozu. Sve ove bakterije mogu dovesti do bolesti koje se prenose hranom.
Američki CDC procenjuje da svake godine jedan od šest Amerikanaca, odnosno oko 48 miliona ljudi, oboli od bolesti koje se prenose hranom. Godišnje se beleži i približno 128.000 hospitalizacija i 3.000 smrtnih slučajeva.

U istraživanju američkog Ministarstva poljoprivrede iz 2019. godine utvrđeno je da je 60 odsto ljudi koji su prali piletinu nakon toga imalo bakterije u sudoperi.
Takođe, kod 14 odsto ispitanika bakterije su ostale prisutne u sudoperi čak i nakon čišćenja.
Bakterije mogu opstati na površinama od nekoliko sati do više nedelja ukoliko se ne uklone ili unište odgovarajućim sredstvima za čišćenje i dezinfekciju.
Istraživači su otkrili i da je 26 odsto učesnika koji su prali piletinu prenelo bakterije sa sirovog mesa na zelenu salatu, čime se povećava rizik od unošenja štetnih mikroorganizama u organizam.
Zanimljivo je da je i 31 odsto onih koji nisu prali piletinu ipak prenelo bakterije na salatu, što bi moglo biti posledica nedovoljnog pranja ruku ili kontaminacije preko sudopere i kuhinjskog pribora.
Zbog toga američko Ministarstvo poljoprivrede preporučuje da se namirnice koje se jedu sirove, poput povrća i salata, pripreme pre rukovanja sirovim mesom, kako bi se smanjio rizik od unakrsne kontaminacije.
Takođe, sve površine koje su mogle doći u kontakt sa sirovim mesom ili njegovim sokovima treba temeljno oprati vodom i deterdžentom, a po potrebi i dezinfikovati, prenosi Tportal.hr.
Priprema mesa na odgovarajućoj unutrašnjoj temperaturi ključna je za uništavanje štetnih bakterija.

Prema preporukama američkog Ministarstva poljoprivrede, govedina, svinjetina, jagnjetina i teletina, kada je reč o celim komadima mesa, bezbedne su za konzumaciju kada dostignu unutrašnju temperaturu od najmanje 62,8 stepeni Celzijusa, uz odgovarajuće vreme mirovanja nakon pripreme.
Mleveno meso treba termički obraditi do unutrašnje temperature od najmanje 71,1 stepen Celzijusa, dok živinsko meso treba da dostigne najmanje 73,9 stepeni Celzijusa.
Za kraj, ukoliko na piletini postoje vidljive nečistoće koje želite da uklonite, američko Ministarstvo poljoprivrede savetuje da se to mesto pažljivo prebriše vlažnim papirnim ubrusom, koji zatim treba baciti, a ruke odmah temeljno oprati sapunom i vodom.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







