Destinacija u Crnoj Gori koja ovog leta ima tri puta više gostiju nego prošle godine

Bogata flora i fauna Durmitora privlače mnoge ljubitelje prirode

25.08.2026. 15:25
  • Podeli:
shutterstock_2494375707 durmitor crna gora planina jezero-6a8d77bd0c7b6.webp Foto: Shutterstock

U Crnoj Gori je toliko lepih mesta, ali za jedno kažu da se posebno izdvaja jer je spoj jedinstvene prirodne lepote, gostoprimstva i gastronomije.

Prema novim nezvaničnim podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, najveći broj turista boravi u Ulcinju, Budvi, Herceg Novom i Baru, piše Nova.rs.

Ali osim tih klasičnih morskih mesta, koja dosta vole i turisti iz Srbije, tokom leta se izdvaja i nešto malo drugačije.

"Posebno nas raduje što neke opštine na severu beleže rast u odnosu na prethodnu godinu. Na primer, Kolašin beleži rast od oko 20 odsto, a Žabljak beleži čak tri puta više gostiju u odnosu na uporedni period prethodne godine“, navela je Milena Vujović, predstavnica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore.

To i ne treba da čudi jer je Durmitor planina izuzetne lepote i spada u prirodna remek-dela. Obiluje planinskim vrhovima i brojnim ledničkim jezerima, okružen je bogatim zimzelenim šumama. Brze i bistre reke Durmitora stvaraju predivne kanjone, među njima i kanjon reke Tare, koji je jedan od najlepših u svetu.

Bogata flora i fauna Durmitora privlače mnoge ljubitelje prirode. Zbog svoje lepote i netaknute prirode planina Durmitor sa okolnim predelima proglašena je nacionalnim parkom 1952. godine, pišu na sajtu Durmitor.rs.

Pritom, odlukom Međunarodnog odbora za Svetsku kulturnu i prirodnu baštinu u Parizu 1980. godine nacionalni park Durmitor uvršten je u popis Svetske kulturne i prirodne baštine, dok je reka Tara i njena kanjonska dolina, UNESCO-vim programom Čovek i biosfera 1977. godine uvrštena u svetske ekološke rezervate biosfere.

Veruje se da je ova planina najverovatnije ime dobila od keltske reči dru-mi-tor što u prevodu znači „voda sa planine“. Durmitor je zaista bogat vodama, rekama (na prvom mestu Tarom, „suzom Evrope“) i jezerima - dvadesetak glečerskih jezera, rasutih po čitavom području, koje je još Jovan Cvijić nazvao „gorske oči“.

Predeli Durmitora, privredno bazirani na turizmu i poljoprivredi, sačuvani su od štetnih uticaja moderne civilizacije, a zbog lepote i neokrnjenosti retko su i autentično delo prirode.

A pozitivne utiske o tom i drugim mestima u Crnoj Gori podelili su i turisti sa različitih krajeva sveta.

"Crna Gora je divno otkriće, to je zemlja koju malo ljudi iz Italije posećuje, a ipak se može pohvaliti veličanstvenim nacionalnim parkom Durmitorom. Posetili smo Kotor, a sada smo stigli u Budvu. Mislim da je prelepa. Osim ovog malo novijeg dela, tu je i Stari grad, istorijsko jezgro, što je deo koji mi se najviše dopao. I šetalište pored mora je divno, a sada mislim da ćemo se uputiti ka Svetom Stefanu kako bismo uživali u pogledu. Crna Gora je zaista prelepa zemlja i, za sada, prilično povoljna u poređenju sa cenama u ostatku Evrope. Fantastično je otkriće jer ima sve, i planine i more, a Boka Kotorska je neverovatna, to je jedinstveno mesto. Divan je osećaj imati planine iza sebe, a more pravo ispred,” poručio je turista iz Italije.

Slični su utisci i turista iz Mađarske.

"Iz Mađarske smo. Ovo nam je prvi put u Crnoj Gori i za sada nam je stvarno lepo. Uživamo u boravku ovde. Vreme je lepo, more je sjajno, ljudi su fini i cene su veoma dobre, sve je mnogo jeftinije nego u Mađarskoj,“ ispričao je turista iz Mađarske.

Stoga ne čudi što je i na aerodromima Crne Gore krcato. Od početka godine, zaključno sa 9. avgustom, na crnogorskim aerodromima je opsluženo 2.200.000 putnika, što je rast od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, koja je za crnogorske aerodrome bila rekordna.

Na kraju, podaci kažu da su u prvih šest meseci ove godine najbrojniji gosti u Crnoj Gori - Srbi.

Samo do jula Crnu Goru je posetilo 137.449 turista iz Srbije.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()