Disanje na zadnjicu će biti moguće? Za otkriće dobili Nobelovu nagradu

Proces se naziva "enteralna ventilacija"

26.10.2025. 08:58
  • Podeli:
shutterstock_2051911001 zadnjica gluetus dupe guza žensko telo žena devojka  trening gym teretana tegovi-68fdceed533c5.webp Foto: Shutterstock

Možda smo korak bliže mogućnosti da dišemo kroz zadnjicu. Novo kliničko ispitivanje na ljudima pokazalo je da je bezbedno, barem, davati kiseonik rektalno.

Zvuči kao šala i zaista, istraživanje koje je dovelo do ovog ispitivanja osvojilo je prošle godine Nobelovu nagradu za fiziologiju, ali postoji dobar razlog za to.

Ako se pokaže efikasnim, moglo bi postati rezervna, igra reči nije namerna, metoda za obezbeđivanje kiseonika pacijentima sa blokiranim disajnim putevima, objavljeno je u časopisu Med, a prenosi Sciensealert.com.

Rad nije sasvim bez presedana. Životinje poput svinja, glodara, kornjača i nekih riba poznate su po tome što su sposobne da gutaju kiseonik do izdahnuća kada se za tim ukaže potreba.

Proces se naziva "enteralna ventilacija", a istraživači predviđaju da bi u slučaju ljudi to podrazumevalo isporuku perfluorougljenične tečnosti koja sadrži veoma visoku koncentraciju kiseonika direktno u rektum.

Ideja je da kiseonik prolazi kroz crevne zidove i ulazi u krvotok, zaobilazeći sve probleme koje pacijent može imati sa disanjem na tradicionaan način.

Ovo prvo kliničko ispitivanje nije testiralo koliko dobro metoda funkcioniše – fokusiralo se samo na to da li je bezbedna. U tom cilju, 27 zdravih muških dobrovoljaca u Japanu je dobilo zadatak da drže između 25 i 1.500 mililitara neoksigenisane verzije tečnosti u svom rektumu tokom 60 minuta.

Nisu prijavljeni ozbiljni neželjeni efekti, iako su učesnici koji su uzimali najveće količine osetili nadimanje u stomaku, nelagodnost i bol. Ostali vitalni znaci su ostali nepromenjeni, a samo sedam učesnika nije bilo u stanju da zadrži "dah" tokom celog sata.

"Ovo su prvi podaci o ljudima, a rezultati su ograničeni isključivo na demonstriranje bezbednosti postupka, a ne njegove efikasnosti", kaže Takanori Takebe, biomedicinski naučnik sa Univerziteta u Osaki.

"Ali sada kada smo uspostavili toleranciju, sledeći korak će biti procena koliko je proces efikasan za isporuku kiseonika u krvotok", pojasnio je.

Sledeće ispitivanje će koristiti pravilno oksigenisanu verziju tečnosti i testiraće koliko i koliko dugo je potrebno držati unutra da bi se klinički poboljšao nivo kiseonika u krvi pacijenta.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()