Nemojte se začuditi ako čujete sebe kako izgovarate rečenicu - "u moje vreme, muzika je bila bolja"
Foto: ProfimediaKada ste bili tinejdžeri, vaši roditelji najverovatnije nisu bili previše zainteresovani za muziku koju ste u to vreme slušali. Za njih je to bila "buka", za razliku od "lepe i kvalitetne" muzike koju oni slušaju.
Takav pogled na muziku verovatno se zdržao i tokom ostatka života, pa ste i vi sami u nekom njegovom periodu uhvatili sebe u konstataciji da je "muzika u vaše vreme bila bolja".
Ovom tematikom pozabavili su se stručnjaci koji su za Big Think objasnili o čemu se tu zapravo radi.
Poznato je da muzički ukusi počinju da se razvijaju već oko 13. ili 14. godine života. U vreme kada smo u ranim 20-im godinama života, ti ukusi se prilično čvrsto formiraju. Studije su, zapravo, otkrile da je većina nas do 33. godine prestala da sluša novu muziku.
U međuvremenu, popularne pesme objavljene kada ste bili u ranim tinejdžerskim godinama verovatno će ostati prilično popularne među ljudima vaših godina do kraja života.

A za to bi moglo da postoji biološko objašnjenje. Naime, postoje dokazi da se sposobnost mozga da pravi suptilne razlike između različitih akorda, ritmova i melodija pogoršava sa godinama. Zato bi starijim ljudima sve novije, manje poznate pesme mogle da "zvuče isto".
Ipak, postoje jednostavniji razlozi za odbojnost starijih ljudi prema novijoj muzici.
Jedan od najistraženijih zakona socijalne psihologije je nešto što se naziva "efekt pukog izlaganja". Ukratko, to znači da što smo više izloženi nečemu, to nam se više sviđa. To se događa sa ljudima koje poznajemo, reklamama koje vidimo i, da – muzikom koju slušamo!
U ranim tinejdžerskim godinama, dosta vremena ćemo provoditi slušajući muziku ili gledajući muzičke spotove. Omiljene pesme i izvođači će nam tako "ući u glavu" i postati deo rutine.
Mnogim ljudima starijim od 30 godina povećavaju se poslovne i porodične obveze, pa im ostaje manje vremena za otkrivanje nove muzike. Umesto toga, mnogi će jednostavno slušati stare, poznate favorite iz tog perioda života kada su imali više slobodnog vremena.
Psihološka istraživanja su pokazala da su emocije koje doživljavamo kao tinejdžeri deluju intenzivnije na nas od onih koje dolaze kasnije. Takođe, znamo da su intenzivne emocije povezane sa jačim sećanjima i preferencijama.
Sve to može da objasni zašto pesme koje slušamo u tom periodu postaju tako nezaboravne i omiljene.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







