UNA sa neobičnim zanatlijama: Kako se prave čuveni ohridski biseri, tradicija duga više od veka?

Samo dve porodice čuvaju tajnu pravljenja pravih ohridskih bisera

Autor: Srđan Ristić
26.09.2025. 20:00
  • Podeli:

Kažu da su pravi dragulji skrivene tajne, a Ohrid čuva jednu od najlepših. Nisu izronjeni iz mora, već nastaju iz jezera – i to rukama majstora. Priča o ohridskim biserima traje duže od jednog veka.

Na obali kristalno čistog i mirnog Ohridskog jezera, među kaldrmom starog grada i radnjama koje mirišu na tradiciju, krije se jedno od najvećih kulturnih blaga Balkana – ohridski biseri.

Za razliku od morskih, ovi biseri se prave ručno, od riblje krljušti jedne endemske vrste iz jezera. Samo dve porodice čuvaju tajnu pravljenja pravih ohridskih bisera, porodice Filev i Talev.

„Naša tradicija počinje 1924. godine, kada je moj deda saznao tajnu od ruskog imigranta. On je video da imamo istu ribu kao u Bajkalkom jezeru u Rusiji i preneo je recept. Sedef iz školjki maže se posebnom emulzijom 5 do 10 puta. Ta emulzija, taj premaz, pravi se od ribe plašice koja živi u našem jezeru“, objašnjava za UNU Kliment Talev iz zlatare Talevi.

Te 2001. godine, porodica Talev osvojila je zlatnu medalju na sajmu „Eureka“ u Briselu, za ručno izrađene ohridske bisere, u konkurenciji 45 izlagača iz celog sveta. Te bisere nosile su i poznate ličnosti.

„Princeza Dajana imala je posebnu porudžbinu. Njena ogrlica je bila dugačka 38 centimetra. Isto tako i kraljica Elizabeta. Deo krune od pape Franje takođe je napravljen od naših bisera“, kaže nam Talev.

Svaki biser zahteva strpljenje i preciznost: od obrade krljušti, preko višeslojnog nanošenja prirodne emulzije, do finalnog poliranja.

Zato se kaže da ohridski biseri nisu samo nakit, već i simbol veštine, tradicije i identiteta Ohrida. Za razliku od klasičnih koji traju do 150 godina, za ohridske se veruje da traju večno, da nikada ne gube sjaj.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()