Zemlja koja 60 godina ne pomera sat: Na ovom evropskom ostrvu važe potpuno drugačija pravila

Islandski recept za kazaljke

29.10.2026. 20:15
  • Podeli:
pomeranje sata Shutterstock-6adc6cfa087af.webp Foto: Shutterstock

Dok se u većem delu Evrope sat pomera dva puta godišnje, na Islandu je vreme isto tokom cele godine. Ova praksa uvedena je 1968. godine, a razlog nije samo želja da se izbegnu promene na satu.

Dok se stanovnici Srbije i brojnih evropskih zemalja svakog proleća i jeseni prilagođavaju promeni vremena, na Islandu se kazaljke ne pomeraju već gotovo šest decenija.

Ova ostrvska država na severu Evrope od 1968. godine koristi isto vreme tokom cele godine, bez prelaska na letnje i zimsko računanje vremena. Odluka je doneta zbog geografskog položaja zemlje, ali i praktičnih problema koje je izazivalo pomeranje sata.

Prema zvaničnom islandskom zakonu o računanju vremena, usvojenom 5. aprila 1968. godine, griničko srednje vreme (GMT) postalo je standard za celu zemlju. Zakon je stupio na snagu 7. aprila te godine.

Zašto je Island odustao od pomeranja sata?

Island je ranije menjao vreme tokom godine, ali je takva praksa ukinuta nakon što su astronomi predložili da zemlja trajno zadrži vreme koje se ranije koristilo tokom letnjih meseci.

Jedan od razloga bili su problemi sa rasporedima i međunarodnim saobraćajem, ali i poremećaji sna i svakodnevnih navika izazvani pomeranjem kazaljki. Posebno se ukazivalo na to da promene mogu da utiču na decu i njihov ritam spavanja.

Istovremeno, zadržavanje griničkog vremena omogućavalo je lakše usklađivanje sa evropskim poslovnim partnerima, što je bilo važno za trgovinu i komunikaciju.

Island je tako praktično zadržao ono što je ranije bilo njegovo letnje vreme, umesto da tokom jeseni vraća sat unazad.

Leti gotovo da nema mraka, a zimi su dani veoma kratki

Geografski položaj Islanda donosi velike razlike u dužini dana tokom godine. Oko letnje dugodnevnice, krajem juna, na pojedinim delovima ostrva dan traje gotovo 24 sata, dok su zimski dani veoma kratki.

U Rejkjaviku, glavnom gradu Islanda, tokom decembra ima svega nekoliko sati dnevne svetlosti. Ipak, sat se ne vraća unazad kako bi se izlazak sunca pomerio na raniji termin.

Zanimljivo je da vreme na islandskim satovima ne prati sasvim prirodni položaj Sunca. Zbog geografskog položaja zemlje zapadno od griničkog meridijana, Sunce je u Rejkjaviku najviše na nebu znatno kasnije od podneva koje pokazuje sat. To znači da i izlazak i zalazak Sunca na satu deluju pomereno u odnosu na očekivano vreme.

Zadržavanje istog vremena tokom cele godine, dakle, ne uklanja velike sezonske razlike u dnevnoj svetlosti, već znači da se one ne rešavaju pomeranjem kazaljki.

Da li bi Island mogao ponovo da počne da pomera sat?

Iako je odluka na snazi od 1968. godine, pitanje računanja vremena povremeno se vraća u javnu raspravu. Među razlozima za razmatranje promene navodi se i činjenica da su zimska jutra veoma mračna.

Ipak, predlozi za ponovno uvođenje sezonskog pomeranja sata do sada nisu doveli do promene važećeg sistema. Island i dalje koristi GMT, odnosno UTC+0, tokom cele godine.

Tako je Island već 58 godina među zemljama koje ne prelaze sa letnjeg na zimsko računanje vremena i obrnuto. Dok se u Srbiji i drugim evropskim državama o ukidanju ove prakse i dalje raspravlja, na ovom severnoatlantskom ostrvu odluka je doneta još pre skoro šest decenija, prenosi b92.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()