Kako prepoznati simptome koji napadaju nervni sistem
Foto: ShutterstockU skladu sa Stručno-metodološkim uputstvom za sprovođenje nadzora nad groznicom Zapadnog Nila u humanoj populaciji, od 1. juna 2026. godine, na teritoriji Republike Srbije sprovodi se sezonski pojačan nadzor nad groznicom Zapadnog Nila.
Osnovni cilj nadzora je kontinuirano praćenje epidemioloških, kliničkih i virusoloških karakteristika infekcije virusom Zapadnog Nila radi blagovremenog prepoznavanja obolevanja, praćenja sezonske i geografske distribucije slučajeva, identifikacije populacija pod povećanim rizikom i preduzimanja odgovarajućih mera prevencije i kontrole.
Groznica Zapadnog Nila je sezonsko virusno oboljenje koje se na čoveka prenosi ubodom zaraženog komarca. U našim klimatskim uslovima obolevanje se najčešće registruje tokom letnjih i jesenjih meseci, kada je aktivnost komaraca najveća. Prvi slučajevi obolevanja obično se beleže u drugoj polovini jula, dok se najveći broj slučajeva registruje tokom avgusta i septembra.
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Evropi je u toku. Zaključno sa 17. junom 2026. godine prijavljena su tri lokalno stečena slučaja infekcije virusom Zapadnog Nila, i to dva slučaja u Italiji i jedan slučaj u Severnoj Makedoniji.
U Republici Srbiji, u okviru sezonskog pojačanog nadzora nad groznicom Zapadnog Nila, zaključno sa 22. junom 2026. godine nije registrovan nijedan potvrđen slučaj obolevanja u humanoj populaciji.
U cilju smanjenja rizika od zaražavanja virusom Zapadnog Nila, preporučuje se primena mera lične zaštite od uboda komaraca, i to:
Osobe koje tokom sezone aktivnosti komaraca razviju simptome koji mogu ukazivati na infekciju virusom Zapadnog Nila, a posebno simptome koji ukazuju na zahvaćenost nervnog sistema (jaka glavobolja, ukočen vrat, povišena temperatura, poremećaj svesti, slabost mišića), treba bez odlaganja da se jave lekaru.
Virus Zapadnog Nila održava se u prirodi u ciklusu ptice–komarac–ptica. Rezervoar virusa su različite vrste divljih ptica, naročito migratorne, dok su komarci prenosioci infekcije na ljude i druge sisare.
Najznačajniji vektor na području Republike Srbije je vrsta komarca Culex pipiens, široko rasprostranjena u urbanim i ruralnim sredinama. Čovek se inficira ubodom zaraženog komarca tokom perioda aktivnosti vektora, koji na našem području traje od proleća do kasne jeseni.
Čovek i konj predstavljaju tzv. terminalne ("slepe") domaćine, što znači da ne učestvuju u daljem širenju virusa i održavanju prirodnog ciklusa transmisije.
Groznica Zapadnog Nila je u Republici Srbiji pod nadzorom od 2012. godine i obuhvaćena je sistemom obaveznog prijavljivanja zaraznih bolesti. Epidemiološki nadzor sprovode instituti i zavodi za javno zdravlje u saradnji sa zdravstvenim ustanovama, dok se laboratorijska potvrda infekcije vrši u Nacionalnoj referentnoj laboratoriji za ARBO viruse Instituta za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" .

Većina infekcija virusom Zapadnog Nila (80–90%) protiče bez simptoma. Kod manjeg broja zaraženih osoba (10–20%) javlja se oboljenje slično gripu, sa naglom pojavom povišene telesne temperature, glavoboljom, malaksalošću, bolovima u mišićima i zglobovima, kao i drugim nespecifičnim simptomima.
Manje od 1% inficiranih osoba razvija težak neuroinvazivni oblik bolesti koji zahvata centralni nervni sistem i može se manifestovati kao meningitis, encefalitis ili akutna flakcidna paraliza. Simptomi ovih oblika bolesti uključuju jaku glavobolju, ukočen vrat, poremećaj svesti, dezorijentisanost, tremor, konvulzije, mišićnu slabost i paralizu, i najčešće zahtevaju bolničko lečenje.
Rizik za razvoj težih formi bolesti veći je kod osoba starijih od 55 godina (posebno kod osoba starijih od 75 godina), kao i kod osoba sa hroničnim oboljenjima, uključujući maligne bolesti, dijabetes, kardiovaskularna i bubrežna oboljenja.
Oporavak nakon neuroinvazivnog oblika bolesti može trajati nedeljama ili mesecima, a kod pojedinih pacijenata mogu zaostati dugotrajne posledice, kao što su umor, slabost mišića, poremećaji pamćenja, teškoće pri hodanju i depresija.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" će tokom sezone nadzora redovno pratiti epidemiološku situaciju i blagovremeno obaveštavati javnost o svim značajnim promenama.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







