Beli ili zeleni čaj: Koji je bolji za zdravlje i zašto ih stručnjaci posebno izdvajaju?

Čaj je jedan od najpopularnijih toplih napitaka na svetu, a mnogi ga svakodnevno piju zbog njegovog ukusa, umirujućeg dejstva i mogućih zdravstvenih koristi

02.11.2026. 10:30
  • Podeli:
čaj tea  pixabay-6ae85352bd625.webp Foto: Pixabay

Beli i zeleni čaj izdvajaju se po bogatstvu antioksidansa i biljnih jedinjenja koja mogu povoljno uticati na organizam. Iako se povezuju sa brojnim zdravstvenim benefitima stručnjaci upozoravaju da ih ne treba smatrati čudotvornim napicima.

Čaj je jedan od najpopularnijih toplih napitaka na svetu, a mnogi ga svakodnevno piju zbog njegovog ukusa, umirujućeg dejstva i mogućih zdravstvenih koristi.

Ipak, nisu sve vrste čaja iste. Dok se pojedini biraju zbog blagog ukusa, drugi su poznati po bogatstvu biljnih jedinjenja koja se povezuju sa različitim pozitivnim uticajima na organizam.

Među vrstama koje se posebno izdvajaju nalaze se beli i zeleni čaj.

Oba potiču od iste biljke, Camellia sinensis, ali se razlikuju po načinu obrade, ukusu i sastavu.

Upravo zbog sadržaja polifenola, odnosno biljnih jedinjenja sa antioksidativnim svojstvima, često se pominju u istraživanjima o mogućim zdravstvenim koristima.

Beli čaj smatra se jednom od najnežnijih vrsta čaja, a priprema se od mladih pupoljaka i listova čajne biljke.

Ime je dobio po sitnim srebrnasto-belim dlačicama koje prekrivaju pupoljke, dok su njegova glavna obeležja blag ukus i minimalna obrada. Berba se često obavlja ručno, a listovi se pažljivo suše kako bi se očuvala njihova prirodna svojstva.

Cena zavisi od porekla, kvaliteta i načina proizvodnje, zbog čega pojedine retke sorte mogu dostići veoma visoke iznose.

Osim po specifičnom ukusu, beli čaj poznat je i po sadržaju polifenola. Reč je o biljnim jedinjenjima koja imaju antioksidativna svojstva, a naučnici istražuju njihovu moguću ulogu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Pojedina laboratorijska istraživanja pokazala su da ekstrakt belog čaja može uticati na razgradnju masti i stvaranje novih masnih ćelija. Ipak, to ne znači da je dokazano kako redovno ispijanje ovog napitka dovodi do gubitka kilograma kod ljudi.

Važno je znati i da beli čaj sadrži kofein. Njegova količina zavisi od sorte, količine listova i načina pripreme, pa se ne može uvek tvrditi da ga ima manje nego u zelenom ili crnom čaju.

Povezuje se sa koncentracijom i budnošću

Druga vrsta koja se često izdvaja zbog svog sastava jeste zeleni čaj. Za razliku od crnog, ne prolazi kroz proces oksidacije jer se listovi ubrzo nakon berbe zagrevaju kako bi se taj proces zaustavio i sačuvali karakterističan ukus i sastojci.

Njegova najveća posebnost krije se u polifenolima, naročito katehinima, biljnim jedinjenjima sa antioksidativnim svojstvima. Među njima se posebno ističe epigalokatehin galat, poznatiji pod skraćenicom EGCG, koji je predmet brojnih naučnih istraživanja.

Katehini se proučavaju zbog mogućeg povoljnog uticaja na zdravlje srca i krvnih sudova, upalne procese i metabolizam. Istraživanja se bave i mogućom ulogom zelenog čaja u očuvanju zdravlja usne duplje i kognitivnih funkcija.

Zeleni čaj sadrži i L-teanin, aminokiselinu koja se povezuje sa opuštanjem. U kombinaciji sa kofeinom može doprineti budnosti i pažnji, zbog čega ga neki biraju kao blažu alternativu kafi.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da ga ne treba smatrati čudotvornim napitkom. Iako se istražuju njegovi potencijalni pozitivni efekti, tvrdnje da podmlađuje organizam, uklanja teške metale ili samostalno dovodi do mršavljenja nisu dovoljno potkrepljene dokazima na ljudima.

Kako bi se sačuvali aroma i karakterističan ukus ovih napitaka, važnu ulogu imaju temperatura vode i vreme pripreme. Za beli i zeleni čaj često se preporučuje voda temperature od 75 do 85 stepeni, a najbolje je pridržavati se uputstava proizvođača jer se različite sorte mogu razlikovati.

Previše vruća voda i predugo potapanje listića mogu rezultirati gorčim i oporijim ukusom. Ako želite da uživate u prirodnoj aromi čaja, preporučuje se da ga pijete bez dodavanja šećera i sirupa.

Pritom je važno voditi računa i o količini kofeina koju unosite tokom dana. Iako ga čaj obično sadrži manje nego kafa, prevelike količine mogu izazvati nesanicu, nervozu, lupanje srca ili stomačne tegobe.

Osobama koje imaju manjak gvožđa savetuje se da čaj ne piju neposredno uz obrok ili preparate gvožđa jer može smanjiti njegovu apsorpciju.

Oni koji imaju hronične bolesti ili uzimaju određenu terapiju trebalo bi da se o količini i mogućim interakcijama posavetuju sa lekarom ili farmaceutom.

Poseban oprez potreban je i tokom trudnoće, kada je važno pratiti ukupan unos kofeina iz svih izvora. Količinu belog i zelenog čaja zato je najbolje uskladiti sa savetom ginekologa.

Preuzmite mobilnu aplikaciju:

Get it on Google PlayDownload on the App Store
  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()