U svakodnevnoj kliničkoj praksi se otkrije bar jedno dete sa ovim problemom
Foto: ShutterstockPre dvadesetak godina smo verovali da je hipertenzija bolest odraslih ljudi, međutim, danas se beleži značajno veći broj dece sa povišenim krvnim pritiskom.
Ovo nije samo statistika – u svakodnevnoj kliničkoj praksi se otkrije bar jedno dete sa ovim problemom. Upravo zato je važno da roditelji budu informisani i upoznati sa ovim stanjem, piše za Stetoskop dr Karin Vasić specijalista pedijatrije i subspecijalista kardiologije.
Procene pokazuju da od hipertenzije boluje između dva i pet odsto dece u svetu. Kod mlađe dece učestalost je manja (jedan do tri odsto), dok kod adolescenata može dostići i do 30 odsto. To praktično znači da jedno od 25 dece uzrasta od 12 do 19 godina ima hipertenziju, dok čak svako deseto dete ima vrednosti pritiska iznad normalnih za svoj uzrast.
Nekada je kod dece dominirala sekundarna hipertenzija (kao posledica drugih bolesti), ali se danas sve češće susreće primarna hipertenzija. Ovaj pomak je u velikoj meri povezan sa porastom gojaznosti među decom.
Porast telesne mase kod dece postaje sve izraženiji problem. U Srbiji, kao i širom sveta, broj dece sa prekomernom težinom stalno raste, dok je fizičke aktivnosti sve manje.
Prema podacima iz Srbije, gotovo trećina dece uzrasta 7-14 godina ima višak kilograma, pri čemu je značajan procenat i gojazan. U poslednjih desetak godina ovaj problem je višestruko porastao.
Na globalnom nivou, posebno zabrinjava činjenica da se gojaznost javlja i kod veoma male dece. Način života, ishrana i nivo fizičke aktivnosti igraju ključnu ulogu u ovom trendu.
Visok krvni pritisak u detinjstvu nije bezazlen. Ako se ne prepozna i ne leči na vreme, postoji velika verovatnoća da će se nastaviti i u odraslom dobu.
Kod dece hipertenzija može dovesti do:

Sve ovo povećava rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu, poput infarkta ili moždanog udara.
Hipertenzija kod dece često prolazi bez simptoma i zato se naziva „tihim problemom“. Upravo zbog toga je važno redovno merenje krvnog pritiska kod dece starije od tri godine.
U većini slučajeva simptomi izostaju, ali se ponekad mogu javiti:
Dečaci češće obolevaju od devojčica, a problem je izraženiji u adolescenciji, posebno kod gojazne dece.
Povišen krvni pritisak može biti:
Kod mlađe dece najčešći uzroci su: bolesti bubrega i mokraćnih puteva, hormonski poremećaji, urođene srčane mane (npr. suženje aorte).
Kod starije dece i adolescenata češće se radi o primarnoj hipertenziji, često povezanoj sa gojaznošću i genetskom predispozicijom.
Dodatni faktori rizika uključuju porodičnu istoriju bolesti, stres, poremećaje sna, nisku porođajnu težinu, kao i pušenje majke u trudnoći.

Za razliku od odraslih, kod dece se normalne vrednosti krvnog pritiska određuju u odnosu na uzrast, visinu i težinu.
Dijagnoza se postavlja ponovljenim merenjima u ambulanti, merenjem kod kuće ili 24-časovnim monitoringom (ABPM), koji daje najprecizniju sliku. Ovaj aparat meri pritisak tokom celog dana i noći i pomaže da se razlikuje stvarna hipertenzija od tzv. "hipertenzije belog mantila“ - povišen pritisak samo kod lekara.
Terapija zavisi od uzroka, ali osnovni pristup uključuje promenu životnih navika:
U blažim slučajevima ove mere mogu biti dovoljne. Ukoliko ne daju rezultate, uvodi se terapija lekovima, pa je princip sličan kao kod odraslih. U retkim situacijama potrebno je i hirurško lečenje (npr. kod određenih bolesti bubrega ili krvnih sudova). Ukoliko se ne pristupi lečenju tokom detinjstva, postoji velika verovatnoća da će dete imati povišen pritisak i kao odrasla osoba.
Najvažnija je prevencija, a ona počinje već u najranijem uzrastu:
Takođe, važno je znati da kod deteta neće "samo prerasti“ gojaznost. Naprotiv, gojazna deca često postaju gojazni odrasli.
Povišen krvni pritisak kod dece je sve češći problem, ali uz pravovremeno prepoznavanje i adekvatne mere može se uspešno kontrolisati. Roditelji imaju najvažniju ulogu u prevenciji, jer zdrave navike koje se usvoje u detinjstvu ostaju za ceo život.
NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.
Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.







